Outsourcing u državnim ustanovama

Outsourcing u državnim ustanovama

2013-05-54108

Privatno čišćenje do 40 posto jeftinije od državnoga

Zgradu u kojoj su dvije zagrebačke gimnazije moglo bi čistiti šest, sedam čistačica umjesto sadašnjih deset. I u privatnom aranžmanu potrošile bi upola manje novca za sredstva za čišćenje

Outsourcingom  čišćenja  zgrade koju dijele dvije zagrebačke gimnazije mogle bi se uštedjeti 200 tisuća kuna na godinu, odnosno 40 posto sadašnjeg troška. To je dio priče o outsourcingu koja ovih dana puni medije i u kojoj se naziru bojažljivi prijedlozi države koji nailaze na žestok otpor, ponajprije sindikata. Iz Ureda potpredsjednice Vlade Milanke Opačić, koja je zadužena za projekt outsourcinga, poručili su da za sada ne mogu ništa reći o outsourcingu u državnim i javnim ustanovama, ali uskoro bi trebala biti predstavljena analiza učinkovitosti troškova (cost-benefit), koja bi pokazala u kojim djelatnostima Vlada ide u outsourcing te kolike uštede očekuje.

??????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????

Nejedinstvo U Vladi

No da u Vladi ne postoji jedinstveno mišljenje o tome potvrđuju naši sugovornici koji su sudjelovali na nedavnom sastanku predstavnika Vlade i sindikata. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović jasno je pokazao da je spreman isprobati outsourcing u školama, čime je stvorena neugodna atmosfera među prisutnima. Nju je donekle popravio ministar zdravlja Rajko Ostojić, koji je, čini se, prihvatio argumentaciju protivnika outsourcinga u bolnicama, a protiv koje je naročito predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Abveršek. Ona tvrdi da se u bolnicama ne bi smjeli autsorsati čišćenje i prehrana pacijenata. Razlog je, kaže, u tome da bi se privatne tvrtke manje brinule o higijeni te sumnja da bi mogle kvalitetno pripremiti prehranu za svakog pacijenta posebno.

No, neke hrvatske bolnice već godinama autsorsaju čišćenje, bez ikakvih negativnih zdravstvenih posljedica, što Abveršek ne spominje. Ne ide joj u prilog ni činjenica da Adria grupa, najveća hrvatska tvrtka za održavanje objekata, pruža usluge čišćenja u velikim farmaceutskim tvrtkama, koje zahtijevaju najviše standarde čišćenja kao u bolnicama, a za pojedine tvrtke pripremaju do sedam jelovnika. lstiču da imaju sve potrebne certifikate kvalitete, uključujući certifikat kvalitete hrane HACCP. Usprkos takvim tvrdnjama, u ovom trenutku, kako se može čuti, outsourcing za bolnice nije Vladina opcija jer se ministru Ostojiću za sada priklonila i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić.

HACCP-Certified-Canberra

Ministar Jovanović pak navija za outsourcing čišćenja, prehrane, računovodstva i drugih ratećih djelatnosti u školama, a računica koja pokazuje samo uštede na temelju čišćenja zgrade II. i VII. zagrebačke gimnazije ide mu u prilog. Te dvije škole plaćaju deset čistačica te na godinu 26 tisuća kuna za troškove sredstava za čišćenje. U Adria grupi uvjereni su da bi se u tome mogle ostvariti uštede. Za tu je školsku zgradu, tvrde, površine šest tisuća četvornih metara, prema minimalnim standardima dovoljno sedam čistačica, u praksi čak i šest. Pitanje je samo, vele, organizacije posla. Osim toga troškovi za sredstva za čišćenje bili bi upola manji nego sada, a da se nimalo ne bi izgubilo na kvaliteti jer su zaposlenici u privatnim kompanijama, tvrde, odgovorniji u trošenju materijala zbog postojećih standarda. – Prednost privatne kompanije koja pruža usluge čišćenja je u tome što ima središnju nabavu i za veće količine sredstava za čišćenje može dobiti znatan rabat – kažu u Adria grupi.

 

U privatni sektor 10.000 ljudi

Projiciramo li te uštede na sve škole u Hrvatskoj, od sedam tisuća spremačica višak je oko dvije tisuće, pa bi outsourcingom samo čišćenja u školama država mogla uštedjeti stotinjak milijuna kuna. Osim spremačica još je i 1400 domara te tisuću kuhara, koji također stoje državu stotinjak milijuna kuna i koji bi mogli biti zamijenjeni korištenjem uslugama druge kompanije. Prebacivanjem deset tisuća spremačica, domara i kuhara iz škola u privatni sektor (uz program zbrinjavanja viška zaposlenih) država bi na godinu mogla uštedjeti ukupno i do 120 milijuna kuna. Ovđe nismo naveli usluge računovodstva ili, primjerice, outsourcinga vrtića, da ne govorimo o drugim ustanovama, ali ravnateljica VII. gimnazije Ljilja Vokić ipak se protivi izdvajanju djelatnosti čišćenja i računovodstva: – Jednostavno je nemoguće da ravnatelj čišćenje i održavanje nema pod kontrolom – kaže.

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić smatra takvo stajalište ispravnim i uvjeren je da, usprkos računici privatnih kompanija, outsourcing takvih usluga ne bi donio Vladi nikakve uštede. Sindikalci inače smatraju da ideja jedne velike državne tvrtke koja bi okupila, primjerice čistačice iz javnih i državnih ustanova nije loša. To je i razumljivo jer je to i za Vladu osjetljivo pitanje, s obzirom na to da je riječ o ljudima s malim primanjima koji bi mogli izazvati socijalne nemire, pa i solidarnost građana. Zato Vlada traži izlaz u osnivanju nove državne tvrtke, ali je pitanje hoće li time ostvariti cilj, tj. uštedjeti. U Adria grupi kažu da bi se na taj način dogodila preraspodjela unutar rashodnih stavki proračuna.

Outsourcing u Europi

Ne bi više bilo rashoda za osoblje u zdravstvu, već bi se isti rashodi preraspodijelili u rashode za usluge općih poslova, tj. fakture od osnovane tvrtke u vlasništvu države. Ako bi se država odlučila osnovati tvrtku za outsourcing spremačica, morala bi računati na stajalište EUROSTAT-a, jer statistički gledano sve tvrtke koje su u vlasništvu države i imaju primarni prihod iz državnog proračuna moraju se konsolidirati u proračun opće države i tako ulaze u deficit. To znači da nema preraspodjele rashodnih stavki – kažu u Adria grupi. Organizacija bi bila upitna i stvorila bi se još jedna kompanija za socijalno zbrinjavanje. U Hrvatskoj, navode, danas takve usluge autsorsaju većinom privatne kompanije, što može biti putokaz Vladi, a s druge pak strane, iskustva razvijenih zemalja pokazuju da se to državi isplati. No Abveršek je u razgovoru rekla upravo suprotno, zemlje na Zapadu sve više napuštaju outsourcing u državnim bolnicama, posebno isticući Veliku Britaniju. U Adria grupi pak ističu da je to manjim dijelom točno, a razlog tome je, kažu, jednostavan – u rijetkim slučajevima pokazalo se da je zbog raznih razloga outsourcing neisplativ.

euro-consultant2

0 iskustvima drugih govori i viši menadžer u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja Ivica Perica. Kaže da je u Italiji uvođenjem outsourcinga produktivnost pojedinih usluga porasla 40 do 60 posto. Navodi podatak iz Deloitteovog istraživanja u 2011. u Velikoj Britaniji, u kojoj su lokalne vlasti izdvojile 42 milijuna funti na godinu (40 posto svojih ukupnih rashoda) na privatni sektor, od čega i na outsourcing.

– Također, velike projekte realizirali smo i s irskom vladom, koja se odlučila za sveobuhvatnu reformu javnih usluga zbog iznimno teškog stanja u državnim financijama i ulaska u proces kontrole i smanjenja prekomjernog deficita, u kojem je sada i Hrvatska. Izazov je bio smanjiti

troškove i zadržati kvalitetu. Najveći fokus bio je na usluge koje nisu ključne u provođenju ključnih poslovnih procesa državnih i javnih institucija, kao što su knjigovodstvo, financije, nabava, ljudski resursi, IT… U razdoblju od 2009. do 2013. samo na plaćama javnih službenika Irska je uštedjela 3,4 milijarde eura. Dodatne uštede postignute su većom integracijom politike nabave, reorganizacijom na strateškoj i operativnoj razini, poboljšanjem analize troškova te svrsishodnijim korištenjem i upravljanjem podacima – kaže Perica.

Ušteda od 600 milijuna kuna

Irska je u četiri godine outsourcingom uštedjela pet posto budžeta. Iako je teško uspoređivati, za hrvatski bi to budžet značilo 600 milijuna kuna. Sadašnji je plan hrvatske vlade da do 2016. privatni sektor preuzme dvadeset tisuća zaposlenih iz državnih službi, čime bi država uštedjela 150 milijuna kuna na godinu. Sudeći pak prema našoj računici, može čak i više. Ostaje pitanje rješavanja viška zaposlenih, što jeste bolan proces, kao i pitanje naplate takvih usluga, s obzirom na to da neke državne ustanove koje autsorsaju usluge ne podmiruju privatnicima svoje obveze. No da stvari ne idu tako lako pokazuje i stalno prolongiranje prezentacije analize učinkovitosti troškova outsourcinga, a kako ova vlada već poslovično sporo reagira na potrebe države, poduzetnika i gradana, tko zna, možda u outsourcing krenemo tek za mandata sljedeće vlade

Untitled

 

Autor

Gost 


1 Komentar

  1. Ozren Tošić :
    30.12.2015 u 10:22|Permalink

    Outsourcing je dobra stvar ukoliko na strani državnih ustanova postoji upravljačka (menadžerska) sposobnost da se:
    1. outsourcing ugovori naprave tako da nisu na štetu državne ustanove
    2. sprovođenje ugovora kontrolira tako da se na vrijeme uoče i spriječe zloupotrebe i/ili usluge koje nisu na zadovoljavajućem nivou

    Ovo je problem u Velikoj Brtaniji kao i u svim drugim državnim ustanovama kada se suoče sa agilnošću privatnog sektora.

Napiši komentar

Newsletter pretplata

Autori Tagovi
  • Aleksandar Duković (4)
  • Aleksandar Nedeljković (1)
  • Aleksandar Nešić (1)
  • Aleksandar Pejčić (1)
  • Aleksandar Predić (2)
  • Aleksandar Teofilović (3)
  • Aleksandra Dutina (2)
  • Aleksandra Janković (1)
  • Aleksandra Paunić (1)
  • Aleksandra Đorđević (2)
  • Almir A. Budalica (19)
  • Ana Petonjić (1)
  • Ana Petrović (1)
  • Andreas Graf (1)
  • Andrej Beslać (1)
  • Andrej Kuku (1)
  • Andrija Pavlović (2)
  • Anja Atanasijević (1)
  • Anja Dadasović (1)
  • Biljana Dimitrijević (1)
  • Biljana Dukovic (1)
  • Biljana Masić (6)
  • Bjarte Bogsnes (1)
  • Bogdan Kravić (1)
  • Bojan Grahovac (1)
  • Bojan Pavlović (1)
  • Bojan Radoš (2)
  • Bojan Radun (1)
  • Bojan Šćepanović (302)
  • Bojana Pejčić (26)
  • Bojana Radović (1)
  • Bojana Vesić Anić (1)
  • Bojana Vesić Antić (1)
  • Branislav Lončar (3)
  • Branislav Vujović (1)
  • Branislav Zobenica (1)
  • Cmilja Tucaković (1)
  • Dalibor Pajić (1)
  • Daniela Laketic (31)
  • Danijela Medić (1)
  • Danijela Popović (1)
  • Danijela Resimić (1)
  • Danijela Tuco (1)
  • Darko Bjelić (2)
  • Darko Samardžija (1)
  • Darko Vlajkovic (27)
  • David Momčilović (1)
  • Davor Sakač (1)
  • Dejan Marković (1)
  • Dejan Đorđević (1)
  • Dejana Manić Kavgić (2)
  • Denis Trbović (3)
  • Desa Ćuk (1)
  • Dimitrije Stojanović (1)
  • Vojislav Marjanović (3)
  • Dragan Radosavljević (2)
  • Dragan Ranisavljević (1)
  • Dragan Vještica (3)
  • Dragana Gondžo (1)
  • Dragana Guzina (1)
  • Dragana Lukić (1)
  • Dragana Nerandžić (1)
  • Dragana Ovčarov (1)
  • Dragana Stojanović (2)
  • Dragana Đorđević (1)
  • Draško Marković (1)
  • Dražan Planinić (1)
  • Dušan Krejaković (1)
  • Excel genije! (151)
  • Fabrizio Renzi (1)
  • Goran Petrović (1)
  • Goran Popović (4)
  • Goran Slijepčević (1)
  • Goran Vasić (1)
  • Goran Vujasinović (1)
  • Gorana Golubovic Vuksanovic (1)
  • Goranka Radojčić (2)
  • Gordana Jankov (1)
  • Gostujuci autor (514)
  • Ilija Vujović (1)
  • Irina Zdravković (2)
  • Istok Pavlović (1)
  • Ivan Anđelković (1)
  • Ivan Bešker (1)
  • Ivan Ćirković (1)
  • Ivan Dačković (1)
  • Ivan Kostadinović (1)
  • Ivan Veselinović (3)
  • Ivan Đurić (1)
  • Ivana Dagović (1)
  • Ivana Jevtić (1)
  • Ivana Milić (1)
  • Ivana Popović (1)
  • Ivana Savović (1)
  • Ivana Višnjić (3)
  • Ivana Vlahović (1)
  • Jasenka Stekić (1)
  • Jelena Jovanović (1)
  • Jelena Lečić Mirčetić (1)
  • Jelena Radovanac (1)
  • Jelena Ristić (1)
  • Jelena Stojmenović (1)
  • Jelena Vučković (1)
  • Jovan Gligorijević (1)
  • Jovan Krstić (1)
  • Jovana Kondić (2)
  • Jovana Stanojčić (1)
  • Jovo Stokić (2)
  • Katarina Ćevriz (2)
  • Kristina Bojović (1)
  • Ksenija Karić (1)
  • Lazar Džamić (1)
  • Leo Pandžić (2)
  • Lidija Latinović (1)
  • Ljubomir Skupek (1)
  • Lucija Vesić (1)
  • Maja Mrkalj (1)
  • Maja Nikčević Rmandić (1)
  • Maja Petrović (1)
  • Maja Šobot (1)
  • Maja Verlašević (1)
  • Maja Zikic (1)
  • Mari Glavonjić (2)
  • Marija Đurović (1)
  • Marija Kostić (1)
  • Marija Rokvić (1)
  • Marija Švigir (32)
  • Marija Tatarević (3)
  • Marijana Krička (1)
  • Marina Mitić Jekić (1)
  • Mariora Andraš Tomić (1)
  • Marko Agatonović (2)
  • Marko Bekić (1)
  • Marko Devrnja (1)
  • Matjaž Fajfar (2)
  • Milan Listeš (2)
  • Milan Maglov (1)
  • Milan Manić (1)
  • Milan Marković (1)
  • Milan Milenković (1)
  • Milan Radivojevic (1)
  • Milan Simić (1)
  • Milan Zaletel (1)
  • Milan Đorđević (1)
  • Mile Mitrović (47)
  • Milena Janjić (3)
  • Milena Nikolov (1)
  • Milena Radosavljević Đorić (1)
  • Milena Rajić (1)
  • Milenko Dželetović (1)
  • Milica Altgelt (1)
  • Milica Ivic (1)
  • Milica Đorđević (1)
  • Miloš Cvetković (7)
  • Miloš Jauković (1)
  • Miloš Jeličić (2)
  • Miloš Nedeljković (1)
  • Miloš Pucarević (1)
  • Miloš Puzić (1)
  • Miloš Simić (1)
  • Miloš Vasić (1)
  • Miloš Zeković (1)
  • Miona Živkov-Ivanišević (4)
  • Mirjana Pašalić (2)
  • Jelena Jovanović (5)
  • Mladen Ranković (1)
  • Natalija Jegdić (1)
  • Natalija Mihajlović (1)
  • Natalija Pešić (2)
  • Natalija Popovic (1)
  • Nataša Kuzmanovski (1)
  • Nataša Stamenković (2)
  • Nataša Žikić Buha (1)
  • Nebojša Vlatković (1)
  • Neda Čičarević Tepić (1)
  • Neda Jovanović (1)
  • Nemanja Knežević (1)
  • Nemanja Nikolić (3)
  • Nenad Dlačić (1)
  • Nenad Kovačević (1)
  • Nenad Radunović (1)
  • Nenad Trajkovski (1)
  • Nevena Radovanović (1)
  • Nevena Vračar (1)
  • Nikola Avram (1)
  • Nikola Cvijanović (1)
  • Nikola Petreski (1)
  • Nikola Stokić (2)
  • Nikola Turkan (1)
  • Nikša Vušurović (1)
  • Olga Mirković (1)
  • Olivera Dostanić (1)
  • Olivera Krneta (1)
  • Olivera Nikodijević (1)
  • Petar Ćurčić (1)
  • Petar Popović (1)
  • Petar Živković (3)
  • Predrag Krasojevic (7)
  • Predrag Kudra (1)
  • Predrag Micić (1)
  • Predrag Petrović (5)
  • Rade Hajder (1)
  • Rade Radanović (2)
  • Rade Stojisavljević (1)
  • Radomir Petronijević (1)
  • Rajko Vasojević (1)
  • Roland Seeliger (1)
  • Sandra Rapo (1)
  • Sanja Jevđenijević (1)
  • Sanja Mrđanov (2)
  • Saša Stamenković (1)
  • Silvia Tomić (1)
  • Slavica Vučetić (1)
  • Slavica Vujičić (1)
  • Slaviša Lečić (2)
  • Slavko Vujnovic (7)
  • Slobodan Anić (2)
  • Slobodan Radoičić (1)
  • Slobodan Roksandić (1)
  • Slobodan Žepinić (1)
  • Snežana Glavonjić (1)
  • Snežana Trajkovski (1)
  • Snježana Pivaš (1)
  • Sonja Nenić Andreev (1)
  • Srdjan Grbić (1)
  • Srđan Grubić (1)
  • Srđan Pavlović (1)
  • Stefanija Georgieva (8)
  • Stevan Ćomić (1)
  • Svetlana Mirković Borčić (1)
  • Svetlana Pajić (1)
  • Svetlana Žikić (2)
  • Tamara Dragašević (1)
  • Tamara Lazić (3)
  • Tamara Matović (2)
  • Tatjana Bolpačić (22)
  • Tatjana Jovanović (1)
  • Tatjana Lukić (2)
  • Tijana Anđelić (1)
  • Tijana Drljević (1)
  • Tijana Rauš (1)
  • Tomislav Mimica (1)
  • Tomo Djekovic (1)
  • Vedran Babik (1)
  • Vedrana Božić (2)
  • Vedrana Vukša (1)
  • Velibor Ilić (1)
  • Veljko Stanojković (1)
  • Veljko Žarić (1)
  • Veroljub Zmijanac (1)
  • Vesna Stojanvić (1)
  • Violeta Kovačević (1)
  • Vladan Buha (1)
  • Vladan Matović (1)
  • Vladimir Petković (2)
  • Vladimir Popović (1)
  • Vladimir Stojković (1)
  • Yeghishe Avagyan (1)
  • Žaklina Teofilović (2)
  • Žarko Milovanović (1)
  • Žarko Savić (1)
  • Željko Ćulibrk (1)
  • Željko Vidojević (1)
  • Živka Mutlak (1)
  • Živorad Radovanović (1)
  • Zoran Blagojević (1)
  • Zoran Daljević (1)
  • Zorica Dinić (1)
  • Zorica Popović (1)
  • Đorđe Koprivica (2)
  • Đorđe Milinković (1)
  • Đorđe Živanović (1)
  • Najnoviji Broj Controlling Magazina

    Controlling magazin #12

    Tema:
    "SUPPLY CHAIN"

    Autori:
    Preko 60 autora: Actavis, Elektromreža Srbije, BASF, Uniqa osiguranje...

    Preuzmi elektronsko izdanje