Psihološki test – kolikoj količini stresa ste izloženi?
Prisetite se stresnih dogadjaja koje ste imali poslednjih godinu dana. Ovako dug period se uzima u obzir jer velike promene u Vašem životu imaju efekat koji traje veoma dugo. Uporedite to sa kamenom bacenim u jezero. Posle prvog veliog “pljuska”, dolaze koncentrični talasi. Tako je i sa stresom – “talasi” mogu da traju celu godinu.
Za svaki stresni dogadaj zabeležite poene, pomnožite sa brojem ponavljanja i saberite
Kolikoj ukupnoj količini stresa ste izloženi ?
- Ispod 150 bodova – NISKA
- Od 150 – 300 bodova – UMERENA
- Iznad 300 bodova –čak i sa normalnom tolerancijom ka stresu, vaš organizam je u stanju PREKOMERNOG STRESA
Ko je rekorder po broju poena ?
Autor
Marija Švigir
6 Komentara
Ne znam ko je sastavio ovu “rang list” intenziteta stresa, ali sama lista meni deluje nekako apsurdno. Nekako mi je nejasno rangiranje intenziteta pozitivnog i negativnog stresa. Ako pretpostavimo da pozitivni ili dobri stresovi daju nekakv elan, volju, snagu ili satisfakciju, a negativni ili da ih nazovemo “destruktivni” stresovi deluju deprimiracki, negativno, ruse elan, onda nikako ne mogu razumeti njihovo sabiranje. Mozda bih mogao da razumem kad bi imali pozitivan ili negativan predznak. Ovako mi nesto nemaju logiku
Da odmah ilustrujem ovo sto sam gore napisao konkretnim primerom. Ja sam u fazi startovanja novog projekta, kao posledica toga doci ce do promene finansiskog stanja (38 poena), a bice i preseljenja i promene u uslovima stanovanja (25 poena), normalno doci ce i do promene odgovornosti na radnom mest (29 poena) ukupno 92 poena. Sto je skoro jednako stresu kao da imam hipoteku (31 poen), a ujedno smo dobili otkaz ja (47 poena) i supruga (25 poena), ukupno 103 poena. Mozemo sastavljati js desetine kombinacija.
Zorane,
odlična zapažanja i pitanja.
Drago mi je da ste u pozitivnom stresu
Neki autori izjednačavaju stres sa promenom. Ono što je izvesno, kada nema promene, kada sve ide po potpuno ustaljenom i unapred predviđenom redosledu nastupa monotonija, odnosno dosada i naša produktivnost je niska. Kada je promena optimalna i naša produktivnost je takođe optimalna. Ukoliko promena (stres) prevazilazi naše kapacitete dolazi do opažanja stresne reakcije ond. anksioznosti, pa i burn out-a,
Skala stresnih događaja koja je navedena je po Holmsu. Verovatno nije najbolje rangirana i moguće da poeni nisu baš najidelalnije raspoređeni.
Ono što je meni važno iz ove i sličnih skala je da uočimo kako i pozitivne i negativne situacije izazivaju stresnu reakciju u organizmu.
Tokom stresne situacije dolazi do reakcije čitavog oranizma, pre svega do reakcije nervnog sistema i sistema žlezda sa unutrašnjim lučenjem.
Stresne situacije su one situacije koje opažamo kao promenu u okruženju i koje izazivaju stresnu reakciju: stresor je i kada nečega nema i kada ga ima previše.
»Čoveka ne ugrožavaju događaji, već način na koji ih on doživljava.«
Epiktet
Pozdrav,
Marija
Svako od nas reaguje drugacije na istu situaciju, zasto je to tako ne znam jer nisam kvalifikovan za to. Kazu da je rat najstersnije nesto cemu covek moze biti izlozen. Najcescia su postraumatska stanja iz rata, drugo po intenzitetu bi bilo kockanje. Ja sam profeo nekoliko godina u nekoliko ratova, onda sam nekoliko godina profesionalno ucestvovao u kockanju i to kod mene ne izaziva neki veliki stres. Medjutim kontakt sa drzavnim cinovnikom ili birokratom smanjene inteligencije, a velike uobrazenostu kod mene izaziva stres veceg intenziteta nego da me neko granatira mesec dana bez prestanka.
JA IMAM 1322 POENA. A NE OSECAM SE TOLIKO STRESNO. MOZDA VAM TES BAS I NIJE KOZNA KOLIKO RELEVANTAN. NICE TRY. OZDRAV
Glupost. Ako je neko izgubio dete, a nema druge faktore stresa ,ispada da je izložen niskoj količini stresa. Deluje sve isuviše pojednostavljeno.