Vizualizacija podataka

Praznina nije ništavilo, i ni u čemu je nešto

Istraživanja su potvrdila da ljudi najlakše pamte vizualno naučene podatke i manipuliraju njima. No što ako nemamo podatak o veličini onoga što proučavamo, ako ne možemo naći podatak o vrijednostima kategorija koje uspoređujemo? Što ako nema međuodnosa?

Iako se usred brojnih poslova grafička vizualizacija podataka ponekad može učiniti kao dodatni posao, ona je iznimno važna jer “nevidljivo” čini vidljivim. Vizualizirani podaci, bilo da je riječ o grafikonima, interaktivnim kartama ili “tortama” omogućavaju ljudima da brže i lakše sa samo gledanja tekstualnih i brojčanih podataka dođu do točke gdje taj podatak “vide” u obliku, dosegu i kontekstu. Intuitivno ili logičko zapažanje važno je za odlučivanje, a ilustriranje podataka pomaže u određivanju veličine vrijednosti na najčitkiji način, stvara razliku između raznih kategorija na najprepoznatljiviji način i prikazuje prirodu odnosa između entiteta, opet na najuočljiviji mogući način. Naime, neuroznanstvena istraživanja potvrdila su da ljudi najlakše pamte i manipuliraju vizualno usvojenim podacima. No što ako nemamo poznat podatak o veličini onoga što proučavamo? Što ako ne možemo doći do podatka o vrijednostima kategorija koje uspoređujemo? Što ako ne postoje međuodnosi? Dobrodošli u svijet dizajniranja ničega, kaže Andy Kirk, specijalist za vizualizaciju podataka i urednik popularnog bloga www.visualisingdata.com te vanjski istraživač Sveučilišta u Leadu, u Velikoj Britaniji. Dizajn ničega, objašnjava Kirk, delikatan je i često podcijenjen aspekt vizualizacije podataka usmjeren na prikazivanje izostanka podataka, onih koji predstavljaju nulu, te iskorištava vrijednost tih praznina. Stoga dobro je pitanje kako ćemo napraviti atribute ništavila vidljivim?

Ništa u nešto

Iako analitičari i dizajneri prirodno teže, štoviše i zahtijevaju da rade sa što više podataka ili s kompletiranim informacijama, treba naglasiti da izostanak informacija može jednako mnogo otkriti kao i njihova postojanje. Kirk to objašnjava na primjeru dva projekta koja su “ništa”, dakle nedostajuće podatke pretvorili u nešto, odnosno informaciju. Kao prvo, u projektu “Stanje polarnih medvjeda”, koje je radila udruga Periscop, vidimo pokušaj da se potaknu promjene u populaciji i staništima oko Arktika. Osim žalosnog dokaza o područjima na kojima sve više opada broj polarnih medvjeda ključna primjedba tog projekta bila je “nedostatak podataka” o statusu medvjeda na velikim dijelovima prikazane regije, uglavnom u dijelu koji pripada Rusiji. Kao što je jedna od autorica projekta Kim Rees objasnila, područja za koja nemaju podatke nisu isključena iz opservacija, samo su sive boje.

– Bila je to politička poruka Rusiji da objavi podatke koje ima o populaciji polarnih medvjeda na svom teritoriju. Ovdje izostanak podataka ne ometa projekt, štoviše dodaje mu novu dimenziju- objasnio je Kirk.

Nedostatak je intrigantan

U vizualizaciji “Milijarderi”, koju je napravio Bloomberg Visual Data, može se vidjeti niz generičkih praznih lica među ilustracijama 200 najutjecajnijih milijardera. Ti prazni kvadratići bez lica predstavljaju povučene i neuhvatljive, one čija je jedina javno dostupna fotografija ona s mature. Ima nešto doista uvjerljivo i zanimljivo u onima kojima je uspjelo sačuvati takvu autonomnost i anonimnost, pa uključivanje, odnosno isticanje njihove fotoodsutnosti dodaje intrigu cijeloj vizualizaciji. Stoga što predstavlja predstavljanje nule? 0 tome Kirk kaže: – Kada je u pitanju izazov prezentacije nule, ne govorimo o nedostatku podataka, već nedostatku iznosa. I stoga je bitno da ljudi ne brkaju te stvari. U isječku iz grafikona nazvanog “Distribucija dresova”, koju je izradio Dark Horse Analytics, prikazan je broj bejzbolaša lige MLB od kojih svaki nosi drugačije numeriran dres. Odmah upada u oči (a pitanje je bi li da su podaci prezentirani samo izvještajno i brojčano) Činjenica da nijedan od igrača ne nosi broj 42. Ovdje, istina, nije riječ o odsutnosti podatka, ali tu se lako jednostavno ilustrira značaj povlačenja dresa broj 42 iz opticaja, u čast legendarne 42-ojke, igrača Jackieja Robinsona. Točnije, taj dres zauvijek je povučen nakon što je još jedna velika 42-ojka, odnosno Mariano Rivera 2013. godine otišao u sportsku mirovinu. A to je pak hitan podatak onome koji iz poslovnih razloga uopće treba grafikon Distribucije dresova.

Kontekst je ključan

Nuli treba dodijeliti “dom” (kontekst) kao ključan element priče. Izostanak iznosa, odnosno količina u oba primjera vidljiv je u kontrastu s nenultim vrijednostima, no identificiranje i interpretacija tih nula i nepraznina u podacima ipak zahtijeva dublje znanje i iskustvo. Završni aspekt kreiranja s nulama podrazumijeva namjerno uvođenje praznog prostora. Iskorištavanjem praznina možemo naime kreirati vrlo upečatljiv prikaz podataka i pomoći u povećanju njihove čitljivosti i uočljivosti, naglašava Kirk i navodi još jedan primjer. Riječ je o naslovnici dnevnih novina Independent, koje su jednom posegle za urednički rijetkom metodom kako bi naglasili koje su zemlje su Bliskom istoku glasovale protiv trenutačnog prekida vatre. Na naslovnici je cijela desna gornja četvrtina stranice bila bijela praznina s tek nekoliko točkica. Ondje je upotreba velikoga bijelog prostora novinske naslovnice (inače iznimno rijedak potez) poslužila kako bi stanje bilo lakše shvatljivo, doslovce oku jasno. Bijela praznina, odnosno izostanak crnih točkica, ispričala je priču. Dizajn ničega možda zvuči kao oksimoron, ali je sve prije nego to. Iako se vizualizacije uglavnom fokusiraju na znatne količine i njihove međuodnose, izostanak tih elemenata ponekad može biti jednako zanimljiv, pa čak i ispričati još zanimljiviju priču, čak i kada je riječ o proizvodu. Za vizualni dizajn i ni u čemu je uvijek nešto.

Autor teksta je Darija Tabulov-Truta.