ROI-Return On Investment (tinejdžerski seks)

ROI-Return On Investment (tinejdžerski seks)

ROI Drvo

 

 

 

 

 

 

 

Sexual ROI2

 

Kada menadžeri pričaju o ROI (Return on Investment) to izgleda kao razgovor tinejdžera o seksu.

Svi pričaju o njemu, a niko ne zna kako to tačno izgleda. Svi su eksperti ali nikada nisu probali. Svi bi da probaju ali ne znaju kako :)

  • Često slušam menadžere kako govore “Wau, ovo je dobar projekat. Imaćemo dobru zaradu i ROI na njemu”.
  • Human resources menadžeri se pitaju “Koliki nam je ROI na troškove treninga?”
  • Gazda jedne firme je lepo objasnio direktoru “Brate, kupio sam firmu za 10 miliona€ i hoću da je prodam za 5 godina. Posle 5 godina, hoću da zaradim 20% na moje pare! Razumeš brate?”
  • I, naravno, nezaobilazni ljudi iz finansija non-stop govore govore o EBITDA, Cash Flow, IRR, NPV, ROE, ROI, ROCE, RONA…

Pa, hajde da konačno vidimo– šta znači Return on Investment (ROI)?

 

Ah, da. Ako je neko poželeo da još nešto vidi na ovom Blogu (teen…) – sorry. Toga nema ovde, samo arbajtejn, finanz, najn sex… Pali brate.

Definicija Return On Investment (ROI)

Definicija za ROI je jednostavna: koliko sam dobar u % na uložene pare.

Računa se po formuli:

.                    Zarada – Uloženo

ROI  =  —————————–

.                             Uloženo

 

Primer: Uložio si u biznis 1.000. Zaradio si 1.500. Koliki ti je ROI?

Ako ne znaš odgovor (50%) onda ovaj tekst zaista nije za tebe.

 

 

 

Gde se koristi Return On Investment (ROI) ?

1. Business Case

Koristi se, pre svega, u izradi Business Case. Business Case ima nekoliko odomaćenih naziva u Srbiji:

  • Business case
  • Ekonomska opravdanost investicionih projekata
  • Studija izvodljivosti
  • Dinamička ocena investicionih projekata
  • Return On Investment (ROI)
  • Capital Budgeting
  • DCF Analiza
  • Cost Benefit analiza
  • NPV kalkulacija
  • Total Cost of Ownership (TCO)

Business Case je ekonomski alat koji projektuje finansijske rezultate određene akcije. Obično se Business case pravi sa namerom da dobijemo odgovor:

  • Da li nam se finansijski isplati akcija?

A, ako želimo još kraće:

  • Koliki nam je NPV ili IRR?

 

Business case se najčešće javlja kada želite da uložite pare u novu opremu (CAPEX ili Capital Expenses).

Primer jednog Business case.

  • Imam fabriku sokova. Želim da proširim proizvodnju i da uvedem novu liniju. Nova linija košta 1.000 i želim da vidim koliko ću biti dobar za 5 godina. Ovo su podaci koje sam sakupio.

 

Godina 02011 12012 22013 32014 42015 52016
Cash Flow -1.000 -200 300 600 1.300 1.700

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kalkulacija za ROI:

  • Ulaganje je 1.000.
  • Zarada je -200+300+600+1.300+1.700 = 3.700
  • ROI = (3.700 – 1.000) : 1.000 = 270%

 

Dakle, na uloženih 1.000, vratiću svojih 1.000 i dobiću još 2.700 (270%). Wauuuu, kakva zarada!

Pa, i jeste i nije – ROI od 270% ne govori o godišnjem nivou već o zaradi tokom svih 5 godina. Kme, kme, kme…

Ako želimo da vidimo koliko smo dobri godišnje, onda se koristi drugi parameter. Ovaj parametar se zove IRR (Internal Rate of Return) ili Interna Stopa Prinosa. IRR na srpskom se nekada prevodi i kao Interna stopa povraćaja. IRR je u ovom projektu 36% godišnje. IRR je slično kao kamata u banci – koliko si zaradio godišnje. Računica IRR zahteva malo duže objašnjenje, pa ću ga staviti u posebnom postu. Inače, postoji funkcija u Excelu koja računa IRR za 2 sekunde :)

Pored ROI i IRR, gazda kaže i sledeće “Brate, ja hoću da zaradim barem 20% godišnje na moje parice.” Ono što gazda očekuje (20%) se zove diskontna stopa pa sada možemo dobiti i treći parametar. Treći parametar se zove Net Present Value (NPV) ili Neto Sadašnja Vrednost. Da bi dobili Net Present Value (NPV) proširićemo tabelu:

 

Godina 02011 12012 22013 32014 42015 52016
Cash Flow -1.000 -200 300 600 1.300 1.700
Diskontni faktor 1,00 0,83 0,69 0,58 0,48 0,40
Diskontovani Cash flow -1.000 -167 208 347 627 683

 

NPV je zbir Diskontovanog Cash Flowa (DCF) odnosno zbir vrednosti:

-1.000 – 167 + 208 + 347 + 627 + 683 = 699€.

Ako je NPV veće od 0 onda je projekat isplativ. Ovde je NPV (699€) > 0 što znači da je projekat isplativ.

Net Present Value (NPV) je, inače, glavni kriterijum za ocenu Business Case.

I, na kraju, gazda pita “A za koliko godina mi se vrate pare ?”. To se zove payback ili vreme povraćaja. Payback se može računati na običan Cash Flow a može se računati i na diskontovani cash flow. Ako se računa na diskontovani cash flow, onda se zove Discounted Payback Period (DPP). U ovom slučaju računaćemo Payback na Diskontovani Cash Flow i dobićemo DPP. Da bi izračunali DPP, koristićemo Kumulativni Diskontovani Cash Flow.

 

 

Business case zahteva još detaljnije objašnjenje (cost, benefits, assumption, cash flow, marginalni cash flow, sensitivity, risks…) no u ovom primeru sam stavio samo osnovne naznake. Detaljnije objašnjenje o IRR, NPV, Payback kao i za sam Business Case biće na jednom posebnom postu.

Rezime za ROI i Business Case u ovom slučaju:

  • ROI = 270% (za svih 5 godina)
  • IRR = 36% (godišnje).
  • NPV = 699€
  • DPP = 4 godine
  • Diskontna stopa = 20%

 

 

2. IT projekti

ROI se često koristi kod IT projekata. IT projekti su:

  • Uvođenje ERP (SAP, Oracle…)
  • Zamena stare Network & Communications opreme sa novom
  • Kupovina ili zamena stare opreme sa novom
  • itd..

Ljudi iz IT-a obično vole da koriste izraz Total Cost of Ownership (TCO). Hajde da vidimo kako je nastao ovaj izraz.

80-ih godina, kada ste kupovali IT opremu, situacija je bila ovakva:

 

 

Računari su veliki kao pola fudbalskog igrališta (mainframe, IBM, UNIX, Digital Equipment…) i ključna stvar je bila: koja je CENA opreme? Kompanija je plaćala ogromne svote novca na početku kupovine (CAPEX) a kasnije uplate (OPEX) su bile mnogo manje.

90-ih godina sa pojavom PC-a, situacija se dramatično promenila. Što bi Đura rekao “Drastićne razlike, ba”. Sada je situacija ovakva:

 

 

Naravno, ovo je ekstremni slučaj – mada mislim da je i kod nekih kompanija realan. Mnogo IT kompanije su pronašle 1001 način da ti smanje osnovnu cenu (CAPEX) ali da ti povećaju OPEX (pay per service, software as service, IT leasing…). Inače, pogledaj post na blogu koji govori o tehnici prodaje koja se zove štene.

Da bih ti ilustrovao, uzeću kao primer laserski štampač. Običan štampač platiš 200€ (CAPEX) dok tonere, rezervne delove, bubnjeve, kaiševe itd… za tri godine korišćenja platiš još oko 600€ (OPEX).

E, onda se ne postavlja pitanje koja je cena opreme (200€) već koliko su UKUPNI TROŠKOVI KORIŠĆENJA ZA VEK PROJEKTA (200€ + 600€ = 800€). To se na engleskom zove Total Cost of Ownership (TCO). Što bi naš narod rekao – “Što ne platiš na mostu, platićeš na ćupriji”.

Izraz Total Cost of Ownership (TCO) počeli su da koriste i druge industrije. Na primer, prodavci automobila znaju da iskoriste ovo kao prodajni argument. Uzmite slučaj Toyote. Kada kupite Toyotu, ona košta više na početku (CAPEX) no ima niže troškove održavanja (OPEX) i na kraju je možeš prodati za dobre pare. Dakle, ona je isplativa ako gledamo Total Cost of Ownership (TCO) za ceo vek eksploatisanja kola. Ukratko, prodavac automobila traži način da ti opravda početnu višu cenu.

 

IT ljudi vole da koriste ROI da bi opravdali ulaganja. ROI je de facto standard kod IT ulaganja.

 

3. Analiza Kompanije

ROI se koristi kod analize kompanije. To je čuvena DuPont analiza koja polazi od ROI. DuPont analiza počinje od jednostavne formule:

.                   zarada

ROI = ——————

.                  investicija

 

E sad – šta je ovde caka? Postavlja se pitanje – šta je zarada, a šta investicija kod kompanije? Postoji nekoliko sličnih (a opet različitih) definicija za ROI kod kompanije:

  • ROE (Return On Equity)
  • ROCE (Return On Capital Employed)
  • RONA (Return On Net Operating Assets)
  • ROA (Return On Assets)
  • ROTA (Return On Total Assets)

Svaka od ovih definicija ima svoje specifičnosti i zahteva dosta objašnjenja. Ja ču početi od najprostijeg ROI:

.                       profit

ROI = ————————-

.                     aktiva

 

ROI zatim možete da razbijete sa na sastavne delove:

 

 

U sledećem primeru imaćemo dve kompanije. Obe kompanije imaju isti ROI, no imaju potpuno drugačiju strategiju:

ROI Drvo

 

 

  • Kompanija A. Zaradi malo i imaj veliki obrt. To su obično trgovinske kompanije. To je staro jevrejsko pravilo “malo zaradiš, mnogo prodaš”.
  • Kompanija B. Zaradi puno, spori obrt. To su obično proizvodne kompanije.

 

Koja je najbolja kombinacija? Zaradi puno i imaj veliki obrt. To je uradila ZARA :)

Često se uzima definicija koja se zove ROE (Return On Equity). Ovaj racio broj možete da dobijete i na sajtu Beogradske berze za bilo koju kompaniju koja je listirana na Beogradskoj berzi.

 

ROE se računa po formuli:

.                  profit

ROE = ——————

.                  kapital

 

Return on Equity na srpskom se prevodi kao “prinos na kapital” ili “povraćaj na kapital”. ROE za kompaniju Metalac za 2009 godinu je 11,1% (http://www.belex.rs/trgovanje/hartija/dnevni/MTLC).

 

Kada razmišljaš o visini ROE, možeš da zamisliš ROE kao kamatu. Koliko sam ja kao vlasnik kompanije godišnje dobar na svoje uložene pare?

  • Ako je ROE do 5% – mršavo, slabo.
  • Od 5% do 15% – nije loše, normalno.
  • Preko 15% – ihaaaaaa, na konju sam.

 

U tekstu o tome koje su najbolje kompanije u Srbiji korišćen je ROI, odnosno ROE.

Koji je ROI najbolji? Moja preporuka je ROCE (Return On Capital Employed) a on se računa kao EBIT/Capital Employeed. A šta je… ? bip, bip, bip… a sada idu reklame… videćeš u sledećm postu…

 

4. Sve ostalo

Internet guru. “Brate, uložiš 500€ u reklamu za Facebook i imaš ROI od 200%”. Internet gurui vole da koriste ROI.

Human Resources menadžer. Uložim u trening 1.000€, koliki mi je ROI na trening? Jako visok, majke mi… Human Resources menadžeri često vole da postavljaju pitanje “Koliki mi je ROI za trening”. Kod treninga je lako videti šta je uloženo (trošak agencije, hotel, ručak, uloženo vreme…). Sa druge strane, Human resources menadžeri se pitaju šta je benefit (povraćaj)? Ako izuzmemo otrcane floskule tipa “kvalitetni ljudi, motivisani, zadovoljstvo zaposlenih i slično” ono što je ključni benefit kod treninga je ušteda vremena.

Primer: zamisli da zaposleni ima neto platu 1.000€ (1.600€ bruto). Neka zaposleni provede 30% vremena radeći sa Excelom. To znači da ga Excel aktivnost košta oko 480€ mesečno. Sa druge strane, zamisli da prođe trening iz Naprednog Excela i da kao rezultat toga ubrza svoj rad sa Excelom za 10% (a ubrzaće i mnogo više od 10%!). To znači da je mesečno uštedeo 48€ ili godišnje 576€. Prosto kao pasulj, zar ne?

 

ZAKLJUČAK?

Deca mi ulaze u teen godine pa moram da mislim i o seksu :)

Zapamtite osnovna pravila oko ROI:

  • ROI se izražava se u procentima (10%, 15%, 120%…)
  • Nema univerzalne formule (IRR, ROI, ROE…)
  • ROI se koristi za različite analize (business case, kompanija, trening, TCO…)
  • Najčešće se računa po formuli: ROI = (zarada – uloženo) : uloženo
  • ROI se ne gleda godišnje već zbirno tokom čitavog veka projekta (obično nekoliko godina)
  • Za razliku od ROI, druga dva parametra IRR i ROE se posmatraju na godišnjem nivou

Autor

Bojan  Šćepanović

MCB Menadžment Centar Beograd

063 7004 518


30 Komentara

  1. miona :
    27.04.2011 u 21:21|Permalink

    Hvala Bojane, na ovom vidu edukovanja, koji činiš kroz svoje tekstove.
    Nadam se da su i direktori firm koje imaju HR sektor i sami   svesni ROI kad su upitanju treninzi .

  2. 28.04.2011 u 14:40|Permalink

    Nije važno koliko volimo ili ne volimo finansije, mi koji smo “nefinansijeri”, nego koliko su one bitne.
    A najvažnije je da imamo načina da usvojimo osnovne pojmove na jednostavan, razumljiv i pamtljiv način.
    Još kada nas podstakne naslov posta…

  3. marko danon :
    30.04.2011 u 08:34|Permalink

    Svaka cast na sjajnom objasnjenju. Marko Danon

  4. Milan :
    01.05.2011 u 12:04|Permalink

    Hvala Bojane ovo je ono sto ja zovem pravo objasnjenje. Jasno se vidi da nije propisano (kao sto radi 98% nasih domacih strucnjaka) vec napravljeno za normalne ljude na osnovu znanja, iskustva i umeca da se nesto objasni.
     Bez poznavanja ovakvih stvari nema sanse da se bavis ozbiljnim poslom. 

  5. 03.05.2011 u 11:20|Permalink

    Rastem kao kvasac :)

    Hvala na lepim rečima. Moj cilj je da čitaocima na prost i zanimljiv način objasnim “komplikovane stvari”. Idemo dalje…

  6. Milica Brkic :
    04.05.2011 u 14:29|Permalink

    Hvala na osvezenju Accounting principa. Mislim da bi trebalo dodati pretpostavke (assumptions) na osnovu kojih se racunaju vrednosti i ogranicenja svih ovih metoda procene.  

    • 17.05.2011 u 20:57|Permalink

      Milice, slažem se sa tobom… Sa druge strane, to zahteva dosta pisanija – i teško da bi onda bilo čitljivo.

       

      Verovatno će biti u posebnom postu.

  7. Dragan Svilanovic :
    07.05.2011 u 20:36|Permalink

    Bojane,  Nosicu ovo uz sebe kao potsetnik za svaki slucaj :-)
    Odlicno objasnjeno. Svaka cast.
    Dragan Svilanovic

  8. Rasta :
    17.05.2011 u 13:48|Permalink

    Bravo Majstore.
    Vidi se da je autor tu na svom terenu.
    Tako se trenira, primjerima iz prakse, jednostavnim riječnikom.
    Primjer-je-zakon

  9. Brana :
    18.05.2011 u 07:04|Permalink

    Uvek u korak sa vremenom, odlicna stvar.
    Hvala Bojane,

  10. 29.06.2011 u 11:46|Permalink

    Svaka cast. U mojoj IT karijeri sam sreo samo jednog direktora koji je stvarno razumeo ROI, REJ, TCO (sve one rogobatne skracenice) i na pola fiskalne godine, bez planiranog budzeta, usao u realizaciju projekta sa velikom investicijom. Godinama pricam o “Materijalizaciji vrednosti” u IT ali izgleda da imamo malo pravih sagovorika. Business ne razume IT, IT ne razume Business, a mi se borimo sa vetrenjacama.

    • 29.06.2011 u 16:32|Permalink

      “što jes-jes…” Često se Business & IT slabo razumeju. Doduše, to je slučaj i sa Prodajom & Knjigovodstvom, Prodajom & Proizvodnjom, Knjigovodstvom & IT… :)

       

      Šalu na stranu, no ponekad je žalosno koliko se naši menadžeri slabo razumeju u IT. Ne moraju da budu IT geakovi i frikovi (kao ja :)), no morali bi da poznaju šta im tehnologija može doneti u biznisu. Npr, koliko je teško(ili lako) povezati sve distributivne centre? Kako da imam online podatke o potraživanjima od kupaca? Kako da imam online podatke o troškovima…? Kako da znam u svakom trenutku gde mi je prodavac…

       

      Sa druge strane, često su i IT ljudi pomalo “čudni”. Npr, mnogim IT-ijevcima je “ispod časti” da rade sa Excelom, Wordom ili, ne dao Bog, PowerPointom. Oni jednostavno preziru sve što je Microsoft. Njima je često lako da kažu “investirajte 5 mio€ u SAP sa najnovijom OLAP tehnologijom i sa koriščenjem DW i BI alata…”. Sa druge strane, ako ih običan korisnik (smrtnik) pita banalnu stvar oko Excela – odgovor je često “Excel, ah… to ne znam i to me ne zanima!” Čekaj malo… Microsoft Office košta 200€-300€ i za te pare ti nudi neverovatno puno koristi! Da li ja volim Bil Gejtsa ili ne – to je moja privatna stvar – no za 200-300€ ja dobijam neverovatno korisne alate.

  11. 24.08.2011 u 10:45|Permalink

    […] ROE% govori o opštoj profitabilnosti kompanije. Ako je negativna ili niska, to nije dobro. Pogledaj članak o ROI na MCB Blogu. […]

  12. Marija Rokvic :
    23.09.2011 u 10:28|Permalink

    Ubedljivo, najbolji tekst do sada!

  13. Marina :
    27.10.2011 u 13:57|Permalink

    Ovo me zbilja nasmijalo, napisano ne za teen, nego za klince u vrticu :))) cool Bojane

  14. 11.01.2012 u 09:23|Permalink

    […] objašnjenje oko EBITDA i ROE možeš ronaći na ranijim tekstovima na MCB Blogu. Dovoljno je da klikneš na podvučenu reč […]

  15. jasmina :
    20.02.2012 u 20:38|Permalink

    hvala bojane! kompleksna tematika jednostavno objašnjena – to može samo pravi znalac! svaka čast!

  16. 23.02.2012 u 18:01|Permalink

    […] ROI. Merite i pratite razvoj i tradicionalnih i digitalnih i društvenih medija. Razvijajte metriku za praćenje uloženih sredstava u različite kanale komunikacije i načina na koji se vraća uloženi novac. Optimizirajte ulaganja. Neophodno je da se meri ROI ulaganja u svaki kanal i da se medija planovi prave racionalno, uz odabir kanala koji najefikasnije dosežu do vašeg auditorijuma, ostvariuju zadate ciljeve komunikacije i višestruko vraćaju uloženi novac. […]

  17. 23.02.2012 u 21:30|Permalink

    odlicno prikazano

  18. Aleksandar :
    30.09.2012 u 17:19|Permalink

    Bravo,

    bolje od bilo kog “Finance for Non-finance” koji sam video :)
    Pozdrav 

  19. Zeljko Ciganovic :
    16.07.2013 u 04:37|Permalink

    Bojane,
    Izuzetno poucno i ispricano jezikom da  moze da razume i neko konije ‘finansijer’.
    Za ovakvu prezentaciju nije dovoljno samo znanje vec je potreban i izvesan dar:-)

  20. Dragan Trosic :
    06.02.2016 u 14:05|Permalink

    Hvala Bojane. Ovako zamisljam (sada vec “sam zamisljao”) finansije za nefinansijase. Postovanje!

  21. Ana :
    24.03.2016 u 09:44|Permalink

    Super, bas me je nasmejalo :) Sve pregledno i lepo objasnjeno! Svaka cast! Ne secam se da sam do sad imala priliku da procitam edukativan a zanimljiv clanak :)

  22. Igor :
    07.04.2016 u 06:25|Permalink

    Hvala na tekstu. Čita se i u 2016. godini. To dovoljno govori o kvalitetu istog.
    Moje pitanje glasi:
    kako ste dobili diskontne faktore: 1, 0,83, itd.
    sa kojima ste množili cash flow.
    I da li ste cash flow proizvoljno uzeli.
    Hvala unapred pozdrav…

  23. Srdjan :
    19.12.2017 u 12:21|Permalink

    Pozdrav. Na sajt sam ušao samo da pogledam šta znači IRR jer mi se pojavilo u nekom projektu. Inače sam građevinac. Tekst sam pročitao u dahu. ODLIČNO URAĐENO. Čak i ja koga ovo i ne zanima sam sa lakoćom razumeo materiju. Pretpostavljam da je onima kojima je i namenjen članak bio od ogromne pomoći. Svaka čast, još jednom.

Napiši odgovor Dragan Trosic Cancel reply

Newsletter pretplata

Autori Tagovi
  • Aleksandar Duković (4)
  • Aleksandar Nedeljković (1)
  • Aleksandar Nešić (1)
  • Aleksandar Pejčić (1)
  • Aleksandar Predić (2)
  • Aleksandar Teofilović (3)
  • Aleksandra Dutina (2)
  • Aleksandra Janković (1)
  • Aleksandra Paunić (1)
  • Aleksandra Đorđević (2)
  • Almir A. Budalica (20)
  • Ana Petonjić (1)
  • Ana Petrović (1)
  • Andreas Graf (1)
  • Andrej Beslać (1)
  • Andrej Kuku (1)
  • Andrija Pavlović (2)
  • Anja Atanasijević (1)
  • Anja Dadasović (1)
  • Biljana Dimitrijević (1)
  • Biljana Dukovic (1)
  • Biljana Masić (6)
  • Bjarte Bogsnes (1)
  • Bogdan Kravić (1)
  • Bojan Grahovac (1)
  • Bojan Pavlović (1)
  • Bojan Radoš (2)
  • Bojan Radun (1)
  • Bojan Šćepanović (517)
  • Bojana Pejčić (26)
  • Bojana Radović (1)
  • Bojana Vesić Anić (1)
  • Bojana Vesić Antić (1)
  • Branislav Lončar (3)
  • Branislav Vujović (1)
  • Branislav Zobenica (1)
  • Cmilja Tucaković (1)
  • Dalibor Pajić (1)
  • Daniela Laketic (31)
  • Danijela Medić (1)
  • Danijela Popović (1)
  • Danijela Resimić (1)
  • Danijela Tuco (1)
  • Darko Bjelić (2)
  • Darko Samardžija (1)
  • Darko Vlajkovic (27)
  • David Momčilović (1)
  • Davor Sakač (1)
  • Dejan Marković (1)
  • Dejan Đorđević (1)
  • Dejana Manić Kavgić (2)
  • Denis Trbović (3)
  • Desa Ćuk (1)
  • Dimitrije Stojanović (1)
  • Vojislav Marjanović (3)
  • Dragan Radosavljević (2)
  • Dragan Ranisavljević (1)
  • Dragan Vještica (3)
  • Dragana Gondžo (1)
  • Dragana Guzina (1)
  • Dragana Lukić (1)
  • Dragana Nerandžić (1)
  • Dragana Ovčarov (1)
  • Dragana Stojanović (2)
  • Dragana Đorđević (1)
  • Draško Marković (1)
  • Dražan Planinić (1)
  • Dušan Krejaković (1)
  • Excel genije! (151)
  • Fabrizio Renzi (1)
  • Goran Petrović (1)
  • Goran Popović (4)
  • Goran Slijepčević (1)
  • Goran Vasić (1)
  • Goran Vujasinović (1)
  • Gorana Golubovic Vuksanovic (1)
  • Goranka Radojčić (2)
  • Gordana Jankov (1)
  • Gostujuci autor (514)
  • Ilija Vujović (1)
  • Irina Zdravković (2)
  • Istok Pavlović (1)
  • Ivan Anđelković (1)
  • Ivan Bešker (1)
  • Ivan Ćirković (1)
  • Ivan Dačković (1)
  • Ivan Kostadinović (1)
  • Ivan Veselinović (3)
  • Ivan Đurić (1)
  • Ivana Dagović (1)
  • Ivana Jevtić (1)
  • Ivana Milić (1)
  • Ivana Popović (1)
  • Ivana Savović (1)
  • Ivana Višnjić (3)
  • Ivana Vlahović (1)
  • Jasenka Stekić (1)
  • Jelena Jovanović (1)
  • Jelena Lečić Mirčetić (1)
  • Jelena Radovanac (1)
  • Jelena Ristić (1)
  • Jelena Stojmenović (1)
  • Jelena Vučković (1)
  • Jovan Gligorijević (1)
  • Jovan Krstić (1)
  • Jovana Kondić (2)
  • Jovana Stanojčić (1)
  • Jovo Stokić (2)
  • Katarina Ćevriz (2)
  • Kristina Bojović (1)
  • Ksenija Karić (1)
  • Lazar Džamić (1)
  • Leo Pandžić (2)
  • Lidija Latinović (1)
  • Ljubomir Skupek (1)
  • Lucija Vesić (1)
  • Maja Mrkalj (1)
  • Maja Nikčević Rmandić (1)
  • Maja Petrović (1)
  • Maja Šobot (1)
  • Maja Verlašević (1)
  • Maja Zikic (1)
  • Mari Glavonjić (2)
  • Marija Đurović (1)
  • Marija Kostić (1)
  • Marija Rokvić (1)
  • Marija Švigir (32)
  • Marija Tatarević (3)
  • Marijana Krička (1)
  • Marina Mitić Jekić (1)
  • Mariora Andraš Tomić (1)
  • Marko Agatonović (2)
  • Marko Bekić (1)
  • Matjaž Fajfar (2)
  • Milan Listeš (2)
  • Milan Maglov (1)
  • Milan Manić (1)
  • Milan Marković (1)
  • Milan Milenković (1)
  • Milan Radivojevic (1)
  • Milan Simić (1)
  • Milan Zaletel (1)
  • Milan Đorđević (1)
  • Mile Mitrović (47)
  • Milena Janjić (3)
  • Milena Nikolov (1)
  • Milena Radosavljević Đorić (1)
  • Milena Rajić (1)
  • Milenko Dželetović (1)
  • Milica Altgelt (1)
  • Milica Ivic (1)
  • Milica Đorđević (1)
  • Miloš Cvetković (7)
  • Miloš Jauković (1)
  • Miloš Jeličić (2)
  • Miloš Nedeljković (1)
  • Miloš Pucarević (1)
  • Miloš Puzić (1)
  • Miloš Simić (1)
  • Miloš Vasić (1)
  • Miloš Zeković (1)
  • Miona Živkov-Ivanišević (4)
  • Mirjana Pašalić (2)
  • Jelena Jovanović (5)
  • Mladen Ranković (1)
  • Natalija Jegdić (1)
  • Natalija Mihajlović (1)
  • Natalija Pešić (2)
  • Natalija Popovic (1)
  • Nataša Kuzmanovski (1)
  • Nataša Stamenković (2)
  • Nataša Žikić Buha (1)
  • Nebojša Vlatković (1)
  • Neda Čičarević Tepić (1)
  • Neda Jovanović (1)
  • Nemanja Knežević (1)
  • Nemanja Nikolić (3)
  • Nenad Dlačić (1)
  • Nenad Kovačević (1)
  • Nenad Radunović (1)
  • Nenad Trajkovski (1)
  • Nevena Dokmanović (1)
  • Nevena Radovanović (1)
  • Nevena Vračar (1)
  • Nikola Avram (1)
  • Nikola Cvijanović (1)
  • Nikola Petreski (1)
  • Nikola Stokić (2)
  • Nikola Turkan (1)
  • Nikša Vušurović (1)
  • Olga Mirković (1)
  • Olivera Dostanić (1)
  • Olivera Krneta (1)
  • Olivera Nikodijević (1)
  • Petar Ćurčić (1)
  • Petar Popović (1)
  • Petar Živković (3)
  • Predrag Krasojevic (7)
  • Predrag Kudra (1)
  • Predrag Micić (1)
  • Predrag Petrović (5)
  • Rade Hajder (1)
  • Rade Radanović (2)
  • Rade Stojisavljević (1)
  • Radomir Petronijević (1)
  • Rajko Vasojević (1)
  • Roland Seeliger (1)
  • Sandra Rapo (1)
  • Sanja Jevđenijević (1)
  • Sanja Mrđanov (2)
  • Saša Stamenković (1)
  • Silvia Tomić (1)
  • Slavica Vučetić (1)
  • Slavica Vujičić (1)
  • Slaviša Lečić (2)
  • Slavko Vujnovic (7)
  • Slobodan Anić (2)
  • Slobodan Radoičić (1)
  • Slobodan Roksandić (1)
  • Slobodan Žepinić (1)
  • Snežana Glavonjić (1)
  • Snežana Trajkovski (1)
  • Snježana Pivaš (1)
  • Sonja Nenić Andreev (1)
  • Srdjan Grbić (1)
  • Srđan Grubić (1)
  • Srđan Pavlović (1)
  • Stefanija Georgieva (8)
  • Stevan Ćomić (1)
  • Svetlana Mirković Borčić (1)
  • Svetlana Pajić (1)
  • Svetlana Žikić (2)
  • Tamara Dragašević (1)
  • Tamara Lazić (3)
  • Tamara Matović (2)
  • Tatjana Bolpačić (22)
  • Tatjana Jovanović (1)
  • Tatjana Lukić (2)
  • Tijana Anđelić (1)
  • Tijana Drljević (1)
  • Tijana Rauš (1)
  • Tomislav Mimica (1)
  • Vedran Babik (1)
  • Vedrana Božić (2)
  • Vedrana Vukša (1)
  • Velibor Ilić (1)
  • Veljko Stanojković (1)
  • Veljko Žarić (1)
  • Veroljub Zmijanac (1)
  • Vesna Stojanvić (1)
  • Violeta Kovačević (1)
  • Vladan Buha (1)
  • Vladan Matović (1)
  • Vladimir Petković (2)
  • Vladimir Popović (1)
  • Vladimir Stojković (1)
  • Yeghishe Avagyan (1)
  • Žaklina Teofilović (2)
  • Žarko Milovanović (1)
  • Žarko Savić (1)
  • Željko Ćulibrk (1)
  • Željko Vidojević (1)
  • Živka Mutlak (1)
  • Živorad Radovanović (1)
  • Zoran Blagojević (1)
  • Zoran Daljević (1)
  • Zorica Dinić (1)
  • Zorica Popović (1)
  • Đorđe Koprivica (2)
  • Đorđe Milinković (1)
  • Đorđe Živanović (1)
  • Trenutno nema magazina