Koliko vredi Telekom Srbija? (vrednovanje kompanija)

Koliko vredi Telekom Srbija? (vrednovanje kompanija)

KOLIKO VREDI TELEKOM SRBIJA? (VREDNOVANJE KOMPANIJA)
  • Jel može za 1 dinar?
  • Skupo…
  • Ma, baš me briga. Skupo ti je i za 1 dinar. Daću ti onda džabe…
  • A jel može još jeftinije?

 

krompir2

 

 

Prodaja kompanije je kao pijaca. Seljak nudi krompir a bakica hoće da ga kupi. Seljaku je uvek jeftina bilo koja cena, a bakici uvek preskupo… pa se nađu negde na sredini. Ako ima puno seljaka, cena krompira pada. Ako ima puno bakica, cena krompira raste.

To se u ekonomiji zove odnos ponude i tražnje. Npr, ako ima 20 seljaka koji prodaju krompir cena će verovatno da padne. Ili, ako ima 20 bakica koje hoće da kupi krompir cena će verovatno da raste.

  • By the way, da li znate koliko se kompanija javilo za tender za prodaju Telekoma Srbija?
  • A koliko je kompanija reklo da će dati ponudu?

OK, a koliko je ipak realna vrednost  Telekoma Srbija?

Realna vrednost ne postoji, postoji tržišna vrednost. Tržišnu vrednost najčešće određuje odnos ponude i tražnje u datom trenutku. Zamislite da vas neko pita za cenu jagoda u decembru. Cena je brrrrrr…. da se smrzneš. Sa druge strane, cena jagoda na proleće je mnogo niža. Cena zavisi od datog trenutka kada se prodaje roba.

Cena zavisi i od toga ko ga prodaje. Zamislite da vam ova simpa dama prodaje jagode. Za neupućene “čuvena dramska umetnica koja voli decu iz Kambodže i ima sjajnog frajera za muža”…

 

angelina_jagoda

 

No, i seljak i bakica moraju da pođu od neke početne cene. Pa, hajde da vidimo kako finansijeri procenjuju vrednost kompanije ili kako da pođemo od neke početne cene. E, a kada dobijemo neku početnu cenu… onda počinje cenkanje i pijačarenje (stručan naziv: “pregovaranje” :)).

Vrednovanje kompanije

Postoje nekoliko načina procenjivanja vrednosti preduzeća. Dva su najčešća u upotrebi: disko & mutiša.

  1. Diskontovanje novčanih tokova (disko)
  2. Multiplikatori (mutiša)

1. DISKONTOVANJE NOVČANIH TOKOVA (DCF) ili DISKO

Ova metoda ima jednostavnu logiku. Zamislite da ste gazda kompanije (nije loše, zar ne?). Ovo su vaša razmišljanja:

  • Ja sam gazda i hoću da kupim kompaniju.
  • Koliko mi kompanija pravi keša?
  • Hajde da vidimo kako to izgleda u praksi.

Zamislite da je kompanija Telekom Srbija u 2010 godini napravila 356 miliona€ keša.

  • Odakle ti ta cifra?

Polako brate, gde si zapeo. Tek smo na početku, objasniću ti kasnije. Taj iznos se zove FCF-Free Cash Flow.

  • OK, to je bila situacija u 2010 godini. Pretpostavljam da će u 2011 da bude bolje?

Of course, how yes no. Verovatno će napraviti malo više keša. Neka Telekom Srbija napravi 393 miliona€ keša u 2012, pa 413 miliona€ u 2013 godini, itd… Hajde da uradimo projekciju do 2016 i da pretpostavimo da će Telekom Srbija 2016 godine napraviti 478 miliona€.

To znači da bi imali ovu situaciju:

2011 2012 2013 2014 2015 2016
Pare, pare, pare… 374 393 413 433 455 478
  • I šta sad?

U 2016 godini gazda (to si TI!) odluči da proda Telekom Srbija. Gazda procenjuje da može dobiti iznos od 5.018 miliona€.

  • Odakle ti ova cifra od 5.018 miliona€?

Javlja mi se, javlja mi se… I to ću ti kasnije objasniti. To se zove TV-terminal value.

  • I šta sad?

Gazda kaže da postoji rizik ulaganja u Srbiji. Gazda kaže da u normalnoj banci može dobiti 5-6% godišnje, bez mnogo rizika. Srbija ipak ima određeni rizik i gazda (opet TI :) ) dodaje neki određeni rizik. Gazda kaže da očekuje zaradu od 15% godišnje. Iznos od 15% se zove diskontni faktor (WACC).

  • I?

Sada možemo da napravimo kompletnu kalkulaciju.

 

2011 2012 2013 2014 2015 2016
Pare, pare, pare… 374 393 413 433 455 478
Prodaja biznisa 5.018
KEŠ 374 393 413 433 455 5.496
Diskontni faktor 15% 1 0,87 0,76 0,66 0,57 0,50
Diskontovani Keš 374 342 312 285 260 2.732

 

 

Ovaj postupak se zove Diskontovanje novčanih tokova ili Discounted Cash Flow.

  • I koliko vredi Telekom Srbija u 2011 godini?

Pa, samo treba da sabereš Diskontovani keš. To je zbir 374 + 342 + 312 + 285 + 260 + 2.732. Ako me moj Excel ne vara, iznos je 4.306 miliona€. Ovaj iznos se zove EV-Enterprise Value.

Ako od njega oduzmeš Debt (kredite) koje Telekom ima (759 miliona€) dobijaš iznos kapitala od 3.547 mio€. Po ovoj metodi Telekom Srbija bi vredeo 3.547 mio€.

Prosto kao pasulj, zar ne?

 

E, sad. Hajde da sve ovo malo usložnimo. Ako hoćete da ispadnete cool u društvu morate da koristite i malo fensi/sexi nazive. Uostalom, nije lako zaraditi konsultanski hleb :)

Pogledaj sledeću tabelu.

 

2011 2012 2013 2014 2015 2016
FCF 374 393 413 433 455 478
Terminal Value 5.018
FCF 374 393 413 433 455 5.496
Discountni faktor 1 0,87 0,76 0,66 0,57 0,50
Discounted Cash Flow 374 342 312 285 260 2.732

 

 

Ovo je praktično ista tabela, samo smo je sada upametili. U ovom slučaju imamo i vrednosti:

  • EV = 4.306
  • Debt = 759
  • Equity =3.547

Wauuuuuuuuu… osećam da sam te oborio sa nogu. Koliko fensi/sexy izraza i skračenica… No, to nije sve. Ako pročitaš ovaj post do kraja (ovo je kao sa reklame za Top Shop) naučičeš još novih termina:

  • FCF je skraćenica za Free Cash Flow. FCF je jednak = EBITDA – CAPEX
  • EBITDA je procenjena na 40% prodaje (sales).
  • CAPEX je procenjen na 12% prodaje (sales).
  • Prodaja (sales) je 1.274 mio€ a procenjen growth (rast) je 5%.
  • Terminal Value se dobija po formuli: FCF x (1+grotwth) : (growth-diskont)
  • TV = 478 mio€ x (1+5%) : (15% – 5%) = 5.015 mio€

 

FreeCashFlow

 

  • A šta je EBITDA?

Pa, pogledaj MCB Blog Finansijski Snowborad i post sa nazivom Šta je EBITDA?.

  • Ende. Kraj. Prekid filma. Moj mozak ne može više da prima. No way. Beeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeep.

OK, idemo sada sve ispočetka.

Kod korišćenja metode diskontovanog novčanog toka, radimo projekciju cash flowa za neki period. Obično je to period od 5-7 godina. Projektujemo Sales (Prodaju), zatim EBITDA (operativni keš), zatim CAPEX (investicije u osnovna sredstva). Kada to uradimo, onda projektujemo TV-Terminal Value u poslednjoj godini.

Kada sve to završimo, onda koristimo proces koji se zove Diskontovanje. Proces diskontovanja biće objašnjen u posebnom postu na MCB Blogu Finansijski snowboard.

 

Kada smo dobili iznose diskontovanog keša (to je tzv. PV ili Present Value) onda saberemo kompletan iznos. Iznos koji smo dobili zove se NPV (Net Present Value). Od tog iznosa oduzimamo Debt (kredite) i dobijamo iznos P-Price (vrednos kapitala).

 

2011 2012 2013 2014 2015 2016
Sales (growth 5%) 1.337 1.404 1.474 1.548 1.626 1.707
EBITDA (40% sales) 535 562 590 619 650 683
CAPEX (12% sales) 160 169 177 186 195 205
FCF (EBITDA-CAPEX) 374 393 413 433 455 478
Terminal Value (growth 5%, discount 15%) 5.018
FCF 374 393 413 433 455 5.496
Diskontni faktor 1 0,87 0,76 0,66 0,57 0,50
Discounted Cash Flow 374 342 312 285 260 2.732

 

Kao što možeš primetiti ova metoda nije toliko komplikovana za shvatanje. Ova metoda odgovara na pitanje:

  • Koliko mi kompanija pravi keša?

Sa druge, ako uđeš malkice u dubinu nije baš jednostavno doći do podataka i ova metoda zahteva dosta assumptions (pretpostavki):

  • Koliki će biti rast prodaje?
  • Koja će biti struktura troškova (OPEX)?
  • Koliki će biti EBITDA?
  • Da li je odgovarajući CAPEX?
  • Kako će reagovati konkurencija?
  • Koliko godina projektovati?
  • itd…

Da bi neko zaista procenio vrednost Telekoma Srbija na osnovu metode diskontovanih novčanih tokova (DCF metoda) mora dosta vremena da provede čeprkajući po bilansima Telekoma Srbija. E, to je ono što rade privatizacioni konsultantni, investicioni savetnici, due dilligence izveštaji… I to je razlog zašto naplaćuju po 100,000€+ za procenu vrednosti.

Cilj ovog posta je da ti na prost način (1 A4) objasni kako se radi profesionalna procena vrednosti kompanije. A ako želiš baš pravu procenu Telekoma Srbija….pa, uplati 100.000€+ pa će se gledamo :)

2. MULTIPLIKATORI (mutiša)

Ovo je jednostavnija metoda. Ova metoda je mnogo brža a opet daje dosta dobre rezultate.

Zamisli da prodaješ stan na 4-om spratu u Beogradu. Koliko možeš da dobiješ para za stan?

Imaš dve mogućnosti:

  • Opcija 1. Uzećeš cenu koju si platio za stan (nabavna). Dodaćeš na tu cenu sve što si uložio u stan. Dobićeš realnu vrednost. Neka je realna cena 1.100€.
  • Opcija 2. Raspitaćeš se po komšiluku.

Komšija u prizemlju je prodao stan za 1.400€ / m2.

Komšija na prvom spratu je prodao stan za 1.900€, ali je stan manji i lux sređen.

Komšija iznad tebe (zadnji sprat) je prodao za 1.600€.

Komšija pored tebe je prodao za 1.700€ ali stan je bio okrenut ka istoku.

Dodaš, oduzmeš, malo gore, malo dole… i tvoja procena je 1.800€. To je tržišna cena stana.

Pitanje za razmišljanje, po kojoj ćeš ceni zaista prodavati? Realna ili tržišna?

Hajde da to prebacimo na ekonomiju i da razumemo dva pravila.

  • Pravilo 1 (komšije). Kada prodajete kompaniju ne možete gledati samo sebe. Morate gledati i komšije (delatnost, industriju).
  • Pravilo 2 (uprošćavanje). Kada koristite tržišnu vrednost koristite određene multiplikatore i uprošćavanje. Npr, cena stana je 1.700€ po m2. Nećete brojiti svaku pločicu u stanu. Vi uprošćavate i pojednostavljujete stvarnost.

Idemo sada da primenimo pravila na Telekom Srbija. Telekom Srbija je imao sledeće podatke za 2009 godinu.

 

Srpski Engleski Skraćenica Milion €
Prihodi Sales S 1.213
EBITDA EBITDA EBITDA 489
Profit Profit E 142
Kapital Equity B 1.451
Krediti Debt D

759

 

 

Postoje različiti multiplikatori za vrednovanje kompanije. Najčešće se koriste:

  • P/E
  • P/B
  • EV/Sales
  • EV/EBITDA

Svaki od multiplikatora ima svoje dobre (+) i loše (-) strane. Na posebnim postovima biće objašnjeni svaki od ovih multiplikatora.

  • Pravilo 1 (komšije). Ovo su podaci za komšije (delatnost, industrija).

 

Preduzeće Zemlja P/E P/B EV/Sales EV/EBITDA
Telekom Slovenije Slovenija 35,6 0,8 1,8 5,6
Rostelecom Rusija 23,3 1,7 1,3 6,7
Magyar Telekom Mađarska 10,2 1,4 1,8 4,7
T-Hrvatski Telekom Hrvatska 11,2 1,9 2,2 5,0
Telekom Austria Austrija 46,3 2,7 1,7 4,6
TPSA Poljska 17,5 1,3 1,7 4,4
Telefonica O2 Češka 11,6 1,8 2,3 5,1
Portugal Telecom Portugal 11,1 5,6 1,9 5,3
Turkcell Turska 13,7 2,7 2,4 7,5
Turk Telekomunikasyon Turska 8,8 2,9 1,9 4,8
Swisscom Švajcarska 11,2 3,4 2,5 6,3
Koninklijke KPN Holandija 8,2 4,6 2,3 6,0
Telenor ASA Norveška 14,5 2,2 1,7 5,2
TeliaSonera Švedska 13,4 1,9 2,6 7,6
PROSEK 16,9 2,5 2,0 5,6

 

  • Pravilo 2 (uprošćavanje). Odavde sledi:
    • P (P/E) = 16,9 x 142 = 2.400
    • P (P/B) = 2,5 x 1.451 = 3.617
    • EV (EV/Sales) = 2,0 x 1.213 = 2.435 à P = 2.435 – 759 = 1.676
    • EV (EV/EBITDA) = 5,6 x 489 = 2.752 à P = 2.752 – 759 = 1.993

Na ovaj način smo dobili 4 procenjene vrednosti kapitala kompanije (price) koristeći četiri multiplikatora:

P/S 2.400
P/B 3.617
EV/Sales 1.676
EV/EBITDA 1.993
Prosek 2.421

Prosečna vrednost kapitala (price) je 2.421 mio€.

 

Posebno objašnjenje za EV i P

Kada se koriste multiplikatori, koriste se dva izraza:

  • EV – Enterprise value
  • P – Price (Market value)

EV – Enterprise value se prevodi kao vrednost transakcije ili vrednost kompanije.

– Price se prevodi kao vrednost kapitala (koliko gazda stavi u džep).

Formula je: EV = Debt + Price

Pročitaj sledeći tekst sa Business Magazina

  • Atlantic Grupa je uspješno zaključila preuzimanje Droga Kolinske, isplativši dosadašnjem vlasniku, kompaniji Istrabenz, cjelokupan ugovoreni kupoprodajni iznos. Prema ugovoru potpisanom 1. jula ove godine ukupna vrijednost transakcije iznosi 382 miliona eura

EV = 382 miliona€

a pročitaj i nastavak teksta:

  • Atlantic Grupa je preuzela iznos neto duga Droge Kolinske na dan zatvaranja transakcije, a Istrabenzu je isplaćen gotovinski iznos od 243 miliona eura.

Price = 243 miliona€

To znači je vrednost 100% kapitala Telekoma Srbija 2.4 milijarde€.

Za 50% kapitala vrednost je 1.2 milijarde€.

Dakle, došli smo do neke početne cene od koje možemo da idemo dalje. Konačna cena, kao što možeš pretpostaviti, zavisi od ponude i tražnje (cenjkanje, pregovaranje…).

  • Ako bude dosta tražnje (kupaca) cena ide gore.
  • Ako bude malo tražnje (kupaca) cena ide dole.

Završna pitanja pre nego što odem offline?

Šta investitor još gleda kada odlučuje o kupovini?

  • Tržište (veličina, rast, profitabilnost…)
  • Konkurencija
  • Kupci
  • Makro-ekonomsko okruženje
  • Menadžment (ljudi)
  • Politička situacija (zamisli da kupuješ nešto sada u Libiji?)
  • itd…

Da li postoje još neki multiplikatori?

Da, ima ih mali zilion

  • P/CFO
  • P/FCF
  • P/S
  • itd…

Koji je najbolji multiplikator?

Nema najboljeg. Svaki multiplikator ima svoje plusiće (+) i minusiće (-). Kada bih ja lično analizirao Telekom Srbija najviše bih gledao EV/EBITDA. No, to je moj stav kao analitičara. Svaki analitičar ima svoj pristup.

Nisam čuo za ove metode DISKO & MUTIŠA? Od kog autora ste to čuli?

Dečko, ti si na Blogu Finansijski snowboard. Moj cilj je da te naučim na veseo i zabavan način a sa druge strane stručan & profesionalan. Ta dva izraza su moj skromni doprinos “ekonomskoj teoriji vrednovanja kapitala preduzeća” :)

To je ipak malo neozbiljno. Ja mislim da velike i ozbiljne kompanije NE VERUJU tako prostim računicama?

Slažem se. Ozbiljne kompanije NE VERUJU u multikplikatore. “Vera” podrazumeva neracionalan pristup i bespogovorno slušanje propovednika. Sa druge strane, ozbiljne kompanije KORISTE multiplikatore. Svaki dan. Nemoj meni da veruješ… gledaj šta rade drugi. Ozbiljne kompanije. :)

Telenor kupuje 063 Mobtel (EV/EBITDA).

 

KupovinaMobtela

 

STADA kupuje Hemofarm (P/S, P/EBITDA, P/E).

 

KupovinaHMFR

 

 

Autor

Bojan  Šćepanović

MCB Menadžment Centar Beograd

063 7004 518


39 Komentara

  1. Ranka :
    01.03.2011 u 08:05|Permalink

    Cilj ovog posta je da ti na prost način (1 A4) objasni kako se radi profesionalna procena vrednosti kompanije. A ako želiš baš pravu procenu Telekoma Srbija….pa, uplati 100.000€+ pa će se gledamo .

  2. Jova Lazic :
    01.03.2011 u 08:46|Permalink

    Bojane,
    Super ti je ovaj primer. Nadam se da su sada svi shvatili razilu izmedju realne i trzisne vrednosti; pogotovo oni koji stalno prigovaraju da je neka firma prodata ispod “realne” vrednosti. A tako nesto ne postoji, postoji samo trziste, koje odredjuje vrednost u datom trenutku i datom orkruzenju.

  3. 01.03.2011 u 09:14|Permalink

    Jovo,

    Hvala za komentar.

    Ja se trudim da pojednostavim stvari da bi ljudi razumeli.

    Kada neko prodaje svoju ličnu imovinu bez problema će razumeti koncept “realne i tržišne vrednosti”. Sa druge strane, kada se prodaje nešto što nije “tvoje” onda ljudi ponekad razmišljaju malo drugačije :)

    • Mirjana Miljkovic :
      16.09.2012 u 10:00|Permalink

      “kada se prodaje nešto što nije “tvoje” onda ljudi ponekad razmišljaju malo drugačije ”

      True :)

  4. Vesna Mitić :
    01.03.2011 u 11:22|Permalink

    Potpuno u Bojanovom stilu!
    Ne bih komentarisala temu, sve lepo piše i sve je jasno!
    Ali moram nešto drugo da prokomentarišem: ČESTITAM na tako prizemnom i tako netipičnom (za mušku populaciju,naročito) opisu čuvene Endži!

  5. 01.03.2011 u 23:12|Permalink

    Draga Veco,

    Moraću da ti pošaljem najnoviji poster Bred Pita :)

    Mada, moj tip muškarca je više Huge Jackman… On izgleda sjajno sa 40 godina (moje godište :)

  6. Miodrag :
    02.03.2011 u 07:13|Permalink

    Bojane,
    Svaka čast na upotrebi ovih stručnih termina :-)
    Odličan pregled igre!!!
    Pozz

  7. dijana kovacic :
    02.03.2011 u 08:00|Permalink

    Bojane, car si .
    Uvek i najsozeniju pricu objasniš tako da bude jasna i seljaku koji prodaje krompir i bakici koja ga zeli kupiti.

    Uvek sam sa Tvojih seminara odlazila puna znanja usvojenog na jednostavan , a vrlo primenljiv nacin.Diplomirala sam pocetkom 80-tih proslog veka ( davno…davno :::) , pa sam specijalizirala Poslovne finansije, gde sam naucila sve sto se tada na drzavnoj ekonomiji nije izucavalo. Ponosna sam sto i danas ucim od mladjih..Cao, za sada…Uciti i samo uciti…

  8. Milan Avramović :
    02.03.2011 u 09:28|Permalink

    A propos komšiluka, vredi pogledati mobi063 – prodat sa 12,1 * EV/EBITDA, a Telekom procena je rađena sa 5,6

    Meni se čini da bi i dva puta viša cena mogla da bude opravdana. Eventualno ako kažemo da se situacija na tržištu promenila, onda bi možda nešto manji odnos imao smisla.

    Ali ako uzmemo u obzir objektivni kriterijum da država traži šaku para za proćerdati na “socijalne” programe i punjenje džepova tajkunima, onda me ni pola od izračunate cifre ne bi čudilo….

  9. Darko :
    02.03.2011 u 11:35|Permalink

    Moja sugestija, na veoma dobru analizu, je da je koncept tržišta kao jedinog regulatora diskutabilan. Ako bi po ovoj formuli trebalo prodati Institut za fiziku ili hemijski fakultet u Beogradu, onda bismo dobili verovatno za njih jednu veliku nulu (a rekao bih da oni ne vrede 0, i da se benefit meri na drugi način). Takođe bih voleo da pokrenem i jednu vrlo važnu temu kada je u pitanju prodaja Telekoma, a to je razdvajanje vlasništva od upravljanja kompanijom. Mislim da je ključ rešavanja problema naše privrede (u celini) ne u prodaji, već upravo u prethodnom. Jer danas u svetu ne možemo govoriti o efikasnosti privatnog vlasništva, ako negde postoji i po 10.000 akcionara (neki od njih nemaju ni pojma da su vlasnici, u slučaju nasledstva). Možemo samo govoriti o efikasnom ili neefikasnom menadžmentu tih kompanija.

  10. Ni :
    02.03.2011 u 11:51|Permalink

    Odlican tekst.
    Samo malo nastavljanje na sustinu: EBITDA / EBIT i ostali pokazatelji koji se koriste se posmatraju u svom normalizovanom obliku, a ne direktno iz knjiga. Sustinski: uzmu se u obzir sve korekcije i ideje o korekcijama koje se rade prilikom pakovanja pokazatelja za zvanicne bilanse, ili se posmatraju sve izmene koje bi drugaciji pristup poslu preneo na te pokazatelje.
    bilo je ovo kratko, ali zakomplikovano :)

  11. 02.03.2011 u 13:24|Permalink

    @Milane/
    Hvala za komentar. Tvoj komentar je objavljen u potpunosti bez ispravki.

    Možda bi bilo zgodno izbegavati “tajkune, politiku i sl”. Ja na ovom blogu to ne podržavam :)

    Odličan je komentar za Mobtel, ali to se desilo pre SEKE odnosno 2007 godine. Tada su zaista bile više cene. Vreme ima OGROMAN uticaj (pogledaj objašnjenje u postu).

    @Darko.
    Slažem se za komentar za Institut za fiziku (not profit). Taj deo oko “non profit” kompanija ne poznajem i ne mogu komentarisati.

    U ovom postu imamo “profit” orjentisanu kompaniju. U tom slučaju koristimo ovaj tekst.

    Tema o razdvajanja vlasništva i menadžmentua je svakako zanimljiva. Nadam se da ćemo imati uskoro post o tome.

    @NI
    U potpunosti se slažem sa tobom :) U jednom budućem postu pričaću o EBITDA-EBIT i “normalizovanim vrednostima”. Hvala ti za doprinos i dobru ideju….

  12. Brankp :
    02.03.2011 u 16:10|Permalink

    EBITDA is a valid starting metric for unlevered fcf valuations only when taxation (“T” in EBITDA) is based on income after interest expense and depreciation (“I &D” in EBITDA) – depends on accounting regulations and tax laws. Many practitioners use “cash from Operations” (from the cash flow statement) add back interest expense and other adjustments that might be impacted by new owners. FCF should be the actual cash available to owners if the company is bought on an ALL EQUITY basis.

  13. 02.03.2011 u 19:25|Permalink

    […] Koristi se za procenu kompanije (pogledaj “Koliko vredi Telekom Srbija?”) […]

  14. 02.03.2011 u 23:28|Permalink

    @BrankP

    Hvala na komentaru, mada mi volimo srpski… :)

    Ovaj sajt je namerno napravljen da bude na srpskom. Postoji ogroman broj sajtova na engleskom i mi ne želimo da im budemo konkurencija.

    Jednostavno, želimo da pričamo jezikom zemlje u kojoj smo rođeni i živimo.

    Ukoliko mogu da napišem na srpskom – napisaću. Ukoliko nemam odgovarajuć termin – koristiću engleski. No, pre svega dajem prednost sprskom (a može i na hrvatskom, bošnjačkom, makedonskom, slovenačkom, crnogorskom… :)

  15. Fuad :
    03.03.2011 u 15:42|Permalink

    Samo da kažem da je ovo veoma lijep blog i da sam oduševljen sa željom , voljom i načinom za ovako lijepo prezentiranje .Tek sam skoro došao do ovog bloga i mogu ga svakome preporučiti
    Iskreno se nadam da ćete nastaviti u ovom stilu i ako se išta pika od mene
    SVAKA ČAST
    :)

  16. Nick :
    04.03.2011 u 01:40|Permalink

    Svaka cast, Bojane. Prvi put procitah ovo cime se ja bavim u SAD, na “naski”.

    • 07.03.2011 u 22:20|Permalink

      Nick,

      Eto vidiš šta je tehnologija. Blog se čita i u Americi :) Drago mi je što ti se svidelo i voleo bi da čujem i tvoje iskustvo. Znam da su SAD i Srbija dva različita sveta, no nema veze… Mi volimo da učimo…

  17. 07.03.2011 u 12:55|Permalink

    […] Koliko vredi Telekom Srbija? (profesionalno & veselo) […]

  18. Borut :
    07.03.2011 u 19:06|Permalink

    Super objašnjenje! Da bi takvu sliku čovek (jasnu vizualizaciju) mogao držati u glavi na početku rada u toj industriji bilo bi mnogo razumljivije, a majmunski posao svejedno ostaje :)
    Ako mogu proširio bi priču na treču najčešču metodu (več opisanu primerom prodaje stana) procenjivanja vrednosti preduzeča, krompira:
    3. Transakcijski multiplikatori (Trans ili tržni mutiša)
    Razlika izmedju mutiše i transa je da mutiša uzima podatke samo iz izveštaja komšija a trans uzima podatke o tržnih, transakcijskih komšijskih mutiša ili tržnih mutiša (koji nisu javno dostupni), a to jeste realnih cena za sličan več prodan krompir, preduzeče sa upravljenim mogučim uproščavanjem. Mozda manji ali trsi krompir, za koliko ga je drugi kupio?,… Mozda malo preduzeće ali važno za regiju,… A da se dodje do tih podataka koji su danas aktualni -trzni, treba platiti za dostup do baze podataka tih transakcija. Taj trošak se uključi u onih 100.000 €+ pa je i zbog toga tako skupo 😉

    Za početnu cenu bi tako mogli kod pregovaranja uzeti prosek vrednosti disko, mutiše i transa, da bi tako dobili možda još ‘realniju’ vrednost za početna razgovaranja sa više otvorenih polja za pregovaranja.
    Ali na kraju uvek ostaje pitanje (ako se prodaje) koliko para je bakica spremna da plati za krompir, stan, preduzeče i koliko baš taj krompir, stan, preduzeče znači njoj i njenom ukusu i potrebama, da joj zapuni što više sopstvenih nedostataka (gladnoča) i mana, te tako poboljša sadašnje vrline. Iz vidika pregovaranja (negotiations) dobro je znati BATNA (Best alternative to a negotiated agreement) – najbolja alternativa na moguči dogovor za bakicu i seljaka da bi se moglo doči do što bolje cene za seljaka i za bakicu ako se transakcija dogodi. Fair cilj je da bi bila cena odnosno transakcija obostrano korisna. Ako je tu onda umešan investicijski savjetnik treba i sebe negde da umeša izmedju seljaka i bakice, da i on bude zadovoljan. A za 100.000 €+, ko ne bi bio :)

    • 07.03.2011 u 22:25|Permalink

      Borute,

      Sada je rekonstrukcija Vlade i postavljam te za novog Ministra Poljoprivrede :) Saša Dragin je “mala beba” za tebe…

      Da me ljudi pogrešno ne shvate, ne mislim da smo mi (tj. Telekom Srbija) seljaci. Čak štaviše, izuzetno cenim Telekom Srbija i mislim da su sjajni. Kada kažem “seljak” – mislim pre svega u pozitivnom tonu (a ne “seljačina”). U nedelju sam gledao “Znanje na poklon – B92″ i slušao sam najavu jedne voditeljke koja kaže “poštovani poljoprivredni individualni proizvođaći…” Ma, gluposti … upotrebi lepu srpsku reč – Seljak. Nemoj da me zamlaćuješ sa “farmerima, individualnim poljoprivrednim proizvođaćima…” Za mene je Seljak pozitivan pojam – mudar, radan, čestit, pošten.

      • Borut :
        21.03.2011 u 20:03|Permalink

        :) hvala na pouzdanju za takvu funkciju 😉 u srbiji ima dosta potenciala u poljoprivredi ali treba neko sa mogučnošču, da razgovara sa i razume ljude i celokupnu situaciju.
        Ako bi došla iz ove svrhe neka ‘vizualizacijska priča’ da bi bolje razumeo onda bih rado pomogao sa izvozom lubenica, paradajza i paprika 😉
        na žalost ne znam još ko je Saša pa se nadam, da če uraditi dobar posao. Prvi put nakon slanog sam opet ovde pa zbog toga malo kasno. Isto razmišljamo. Svaki od nas je čovek pa da je covek sa sela ili covek iz grada, a dosta puta covek sa sela manja je ‘seljačina’ nego covek iz grada. Seljak ili gradjanin, isto je covek samo se zove drukčije zbog gupacije koja se pravi sa rečima za različite grupe ljudi.
        Kada postoji mogučnost da se nešto na ‘seljački način’ ispriča, onda moze da se govori o osvojenom znanju oko stvari o kojoj je reč. Ima detalja ali ti nisu bitni za shvačanje srži stvari. Kad neko pita o vrednosti neke kompanije i da imas ‘nacrtanu’ sliku i razumevanje kako stvari izgledaju na seljački način – vizualizacija – mnogo lakše je razumeti i zapamtiti i onde dalje pretraživati ‘šumu’ kad joj je markiran teritorij. Za jednu drugu vizualizaciju zamislite seljaka ‘seljačinu’ kad bi sa sekirom sekao drvo i dodje iza njega mladji mudar seljak sa motornim testerom, da mu pomogne, a ga ‘seljačina’ otera tek tako, bez da bi pomislio mozda, da je tako odlučio jer je zelenije za prirodu i to bi mladjem seljaku i objasnio,.. sa Bojanovim ‘pričama vizualizacije’ može se bolje, brže i pametnije odlučiti o nekim više kompleksnijim stvarima zbog dobrog poznavanja srži same stvari. A kad bi se upravio neki kratki film za svaku takvu priču bilo bi još bolje :)  e pa jos muzika da svira i krompir, da miriše ah? :) Sva podrška na radu i svrhi! Težko se je ovde takmičiti sa pohvalom :)

  19. Dijana :
    07.03.2011 u 20:14|Permalink

    Bojane, svaka čast na realističnom i stručnom a opet zabavnom načinu prikazivanja! Hvala!

  20. Dušan :
    09.03.2011 u 07:14|Permalink

    Примјер је одличан. На сликовит начин даје увод у материју процјене вриједности и дјелује као освјеженје, a нарочито за оне који почињу да се баве овим послом да лакше савладају страхове и заморе који настају из сложености и разноврсности материје везане за процјену вриједности.

  21. Veljko :
    09.03.2011 u 21:41|Permalink

    Stvarno su super ove info, a još su i bezplatne :) Apsolutno sam uveren da mogu mnogima pomoći za bolje razumevanje osnova poslovanja, ali i onim naprednijim… Samo napred!

  22. Martin :
    12.03.2011 u 10:31|Permalink

    Svaka cast Bojane. Hteo bih da malo skrenem sa teme….Interesantno je sta ce se desiti kada se proda vecinski paket, s obzirom da u proseku dva meseca penzija na godisnjem nivou obezbede sredstva koja se “izvuku” iz Telekoma.

    • 16.03.2011 u 11:05|Permalink

      Martine, mogu se složiti sa tobom da je pitanje “Gde će ići novci?”.

      Penzije, infrastuktura, otplata kredita, mostovi, pomoć MSP, socijalna pomoć, prosveta, vojska, policija,…

      No, moram priznati – to je dosta političko pitanje.

      Na primer, kralj KSA (Kraljevina Saudijska Arabija) je “iznenada” podelio 35 milijardi USD svojim građanima. Zašto je to baš sada uradio? Pa, eto tako… Možda je malo razmišljao o Bahreinu, Libiji, Egiptu i sl. A možda i voli svoju raju… Ko će ga znati?!?

      Ja, na sreću, ne volim i ne moram da se bavim politikom :) Ja volim, kao što predsednik Tadić reče, da “radim” – bez obzira da li je “izborna” godina ili ne :)

  23. Mirjana Samardzija :
    05.04.2011 u 23:05|Permalink

    Hvala vam svima za odlicnu diskusiju.  Godinama provodjenim u “international project finance” i sve na engleskom jeziku, veliko mi je zadovoljstvo da vidim financiski recnik na srpskom jeziku i ovo pitanje take pametno i jednostavno izneseno.  Dodala bi i drugi faktor koji je znacajan i u ceni i u broju zainteresovani “suiters”, mislim da bi se na srpskom prevelo udvaraci.  Taj drugi faktor je nivo transparentnosti/korupcije koji je jednostavno indikator i koji se prati kao normalan standard u poslovima medjunarodne financije.  Sto se tice perceptcije korupcije od 178 ocena za sve zemlje na svetu Srbija se smatra kao da je na mestu ocene 78 (1 znaci najmanja korupcija) na svetu sa ocenom 3.5 u meri 1-10 gde 10 je najbolje). Srbija se nalazi na istom mestu sa Thailandom, Grckom, Lesotho,
    Kolombia i Kina.  
    Ovo se lako vidi na Transparency International web sajtu.

    http://www.transparency.org/policy_research/surveys_indices/cpi/2010/results

    Nazalost i to bi trebalo da se kvantifikuje kao discount factor u kalkulaciji gore.

    • 06.04.2011 u 19:20|Permalink

      Lijepa i “poštena” đevojka ima puno udvarača. No, kad nas poštenje često shvataju na sledeći način:

      P) Jel poštena đevojka?

      O) Jeste… više puta :)

  24. Sasa :
    09.06.2012 u 11:28|Permalink

    Izostalo je objasnjenje kako si dosao do TV od 5.018 mil EUR

  25. 12.06.2012 u 06:29|Permalink

    TV = FCF (2016) x (1+growth) / (diskont-growth)

    FCF = 478, growth = 5%, diskont=15%

    5.018= 478 x (1+0,05) / (0,15-0,05)

    Ovde je “caka” da proceniš “growth”, što je uvek malo tumaranje po mraku :)

  26. mladen :
    23.10.2012 u 18:21|Permalink

    previse pojednostavljeno, i nerealno…narocito NY (normalized year) growth od 5%

    da li je za izracunavanje wacc koristen odnos D/E za izvore finansiranja? nisam primetio…

    ali dobro – koliko analiticara i procenitelja – toliko razlicitih fcf i fcfe …

    srecno u valuaciji …ako se listira, prvo sto ce se desiti je pad od 25-35%, a onda ce zavisiti od daljeg razvoja mobile spectrum-a u nasoj drzavi…

    • 23.10.2012 u 19:08|Permalink

      Mladene,

       

      ovaj tekst je namenjen onima koji ne znaju šta je WACC, D/E, FCF, FCFE… Moj cilj sa tekstom i (blogom) je da čitaoce zainteresuje da dalje istražuju i da shvate koliko ima zanimljivih stvari u ekononomiji – a ne da ih odbijem sa gomilom skraćenica, termina, izraza… koje ne razumeju.

       

      Mislim da sam negde u tekstu napisao “za ozbiljnu procenu…treba ozbiljno vreme… mnogo više od nekoliko prostih kalkulacija u XLS… i, naravno, mnogo para za konsultante :) “.

       

      Takođe, ja sam “učitelj” a ne “analitičar”. Ukratko, to znači da imam pravo da pojednostavim stvari da bi učenik lakše shvatio ozbiljnu materiju. Dakle, prodajemo krompire… :) :)

  27. igor :
    21.08.2013 u 15:27|Permalink

    dobro i uprosteno objasnjenje. mozda treba naglasiti da se ova metoda procjene vrijednosti ne moze koristiti za sve industrije, te da ih ima jos par ( apv, sum of the parts, regresije..)
    nekad davno sam bio na mcb event-u ali tek nedavno sam otkrio blog. odlican je!!
    pozdrav

  28. Lale :
    08.07.2014 u 08:52|Permalink

    Posetite nas u vezi s ovim na http://www.aikb.net

  29. Asdf :
    26.04.2016 u 06:44|Permalink

    Odličan tekst. Posebno koristan za ljude koji se ne bave procenama, da steknu uvid kako se procene rade. Čak i ovako uprošćen, verujem da mnogima nije bilo jednostavno da ga razumeju.

    Ipak, daću kratku zamerku. BItno je da ne uprostimo do tačke gde tekst prestaje da bude tačan. Da li procenitelj očekuje rast od 5% je stvar mišljenja, ali FCF iz EBITDA ne bi smeo da ne uključi:
    1) promenu u neto obrtnom kapitalu,
    2) Porez na dobit;
    3) Uštedu na porezu na odbit po osnovu amortizacije.

    FCF = EBITDA*(1 – stopa poreza na dobit) + Am*(stopa poreza na dobit) – CAPEX – Promena u NOK

    Pozdrav,

  30. Igor :
    18.08.2016 u 17:55|Permalink

    Svaka cast.jednostavno I razumljivo bez filozofiranja.

  31. Vladimir :
    14.06.2018 u 09:01|Permalink

    Odličan tekst. Imam samo jedno pitanje koje i nema neke suštinske veze sa tekstom. Zašto prodajemo telekom ako nam donosi prihode na nivou cca. milion i više eura dnevno?!

Napiši odgovor Veljko Cancel reply

Newsletter pretplata

Autori Tagovi
  • Aleksandar Duković (4)
  • Aleksandar Nedeljković (1)
  • Aleksandar Nešić (1)
  • Aleksandar Pejčić (1)
  • Aleksandar Predić (2)
  • Aleksandar Teofilović (3)
  • Aleksandra Dutina (2)
  • Aleksandra Janković (1)
  • Aleksandra Paunić (1)
  • Aleksandra Đorđević (2)
  • Almir A. Budalica (20)
  • Ana Petonjić (1)
  • Ana Petrović (1)
  • Andreas Graf (1)
  • Andrej Beslać (1)
  • Andrej Kuku (1)
  • Andrija Pavlović (2)
  • Anja Atanasijević (1)
  • Anja Dadasović (1)
  • Biljana Dimitrijević (1)
  • Biljana Dukovic (1)
  • Biljana Masić (6)
  • Bjarte Bogsnes (1)
  • Bogdan Kravić (1)
  • Bojan Grahovac (1)
  • Bojan Pavlović (1)
  • Bojan Radoš (2)
  • Bojan Radun (1)
  • Bojan Šćepanović (517)
  • Bojana Pejčić (26)
  • Bojana Radović (1)
  • Bojana Vesić Anić (1)
  • Bojana Vesić Antić (1)
  • Branislav Lončar (3)
  • Branislav Vujović (1)
  • Branislav Zobenica (1)
  • Cmilja Tucaković (1)
  • Dalibor Pajić (1)
  • Daniela Laketic (31)
  • Danijela Medić (1)
  • Danijela Popović (1)
  • Danijela Resimić (1)
  • Danijela Tuco (1)
  • Darko Bjelić (2)
  • Darko Samardžija (1)
  • Darko Vlajkovic (27)
  • David Momčilović (1)
  • Davor Sakač (1)
  • Dejan Marković (1)
  • Dejan Đorđević (1)
  • Dejana Manić Kavgić (2)
  • Denis Trbović (3)
  • Desa Ćuk (1)
  • Dimitrije Stojanović (1)
  • Vojislav Marjanović (3)
  • Dragan Radosavljević (2)
  • Dragan Ranisavljević (1)
  • Dragan Vještica (3)
  • Dragana Gondžo (1)
  • Dragana Guzina (1)
  • Dragana Lukić (1)
  • Dragana Nerandžić (1)
  • Dragana Ovčarov (1)
  • Dragana Stojanović (2)
  • Dragana Đorđević (1)
  • Draško Marković (1)
  • Dražan Planinić (1)
  • Dušan Krejaković (1)
  • Excel genije! (151)
  • Fabrizio Renzi (1)
  • Goran Petrović (1)
  • Goran Popović (4)
  • Goran Slijepčević (1)
  • Goran Vasić (1)
  • Goran Vujasinović (1)
  • Gorana Golubovic Vuksanovic (1)
  • Goranka Radojčić (2)
  • Gordana Jankov (1)
  • Gostujuci autor (514)
  • Ilija Vujović (1)
  • Irina Zdravković (2)
  • Istok Pavlović (1)
  • Ivan Anđelković (1)
  • Ivan Bešker (1)
  • Ivan Ćirković (1)
  • Ivan Dačković (1)
  • Ivan Kostadinović (1)
  • Ivan Veselinović (3)
  • Ivan Đurić (1)
  • Ivana Dagović (1)
  • Ivana Jevtić (1)
  • Ivana Milić (1)
  • Ivana Popović (1)
  • Ivana Savović (1)
  • Ivana Višnjić (3)
  • Ivana Vlahović (1)
  • Jasenka Stekić (1)
  • Jelena Jovanović (1)
  • Jelena Lečić Mirčetić (1)
  • Jelena Radovanac (1)
  • Jelena Ristić (1)
  • Jelena Stojmenović (1)
  • Jelena Vučković (1)
  • Jovan Gligorijević (1)
  • Jovan Krstić (1)
  • Jovana Kondić (2)
  • Jovana Stanojčić (1)
  • Jovo Stokić (2)
  • Katarina Ćevriz (2)
  • Kristina Bojović (1)
  • Ksenija Karić (1)
  • Lazar Džamić (1)
  • Leo Pandžić (2)
  • Lidija Latinović (1)
  • Ljubomir Skupek (1)
  • Lucija Vesić (1)
  • Maja Mrkalj (1)
  • Maja Nikčević Rmandić (1)
  • Maja Petrović (1)
  • Maja Šobot (1)
  • Maja Verlašević (1)
  • Maja Zikic (1)
  • Mari Glavonjić (2)
  • Marija Đurović (1)
  • Marija Kostić (1)
  • Marija Rokvić (1)
  • Marija Švigir (32)
  • Marija Tatarević (3)
  • Marijana Krička (1)
  • Marina Mitić Jekić (1)
  • Mariora Andraš Tomić (1)
  • Marko Agatonović (2)
  • Marko Bekić (1)
  • Matjaž Fajfar (2)
  • Milan Listeš (2)
  • Milan Maglov (1)
  • Milan Manić (1)
  • Milan Marković (1)
  • Milan Milenković (1)
  • Milan Radivojevic (1)
  • Milan Simić (1)
  • Milan Zaletel (1)
  • Milan Đorđević (1)
  • Mile Mitrović (47)
  • Milena Janjić (3)
  • Milena Nikolov (1)
  • Milena Radosavljević Đorić (1)
  • Milena Rajić (1)
  • Milenko Dželetović (1)
  • Milica Altgelt (1)
  • Milica Ivic (1)
  • Milica Đorđević (1)
  • Miloš Cvetković (7)
  • Miloš Jauković (1)
  • Miloš Jeličić (2)
  • Miloš Nedeljković (1)
  • Miloš Pucarević (1)
  • Miloš Puzić (1)
  • Miloš Simić (1)
  • Miloš Vasić (1)
  • Miloš Zeković (1)
  • Miona Živkov-Ivanišević (4)
  • Mirjana Pašalić (2)
  • Jelena Jovanović (5)
  • Mladen Ranković (1)
  • Natalija Jegdić (1)
  • Natalija Mihajlović (1)
  • Natalija Pešić (2)
  • Natalija Popovic (1)
  • Nataša Kuzmanovski (1)
  • Nataša Stamenković (2)
  • Nataša Žikić Buha (1)
  • Nebojša Vlatković (1)
  • Neda Čičarević Tepić (1)
  • Neda Jovanović (1)
  • Nemanja Knežević (1)
  • Nemanja Nikolić (3)
  • Nenad Dlačić (1)
  • Nenad Kovačević (1)
  • Nenad Radunović (1)
  • Nenad Trajkovski (1)
  • Nevena Dokmanović (1)
  • Nevena Radovanović (1)
  • Nevena Vračar (1)
  • Nikola Avram (1)
  • Nikola Cvijanović (1)
  • Nikola Petreski (1)
  • Nikola Stokić (2)
  • Nikola Turkan (1)
  • Nikša Vušurović (1)
  • Olga Mirković (1)
  • Olivera Dostanić (1)
  • Olivera Krneta (1)
  • Olivera Nikodijević (1)
  • Petar Ćurčić (1)
  • Petar Popović (1)
  • Petar Živković (3)
  • Predrag Krasojevic (7)
  • Predrag Kudra (1)
  • Predrag Micić (1)
  • Predrag Petrović (5)
  • Rade Hajder (1)
  • Rade Radanović (2)
  • Rade Stojisavljević (1)
  • Radomir Petronijević (1)
  • Rajko Vasojević (1)
  • Roland Seeliger (1)
  • Sandra Rapo (1)
  • Sanja Jevđenijević (1)
  • Sanja Mrđanov (2)
  • Saša Stamenković (1)
  • Silvia Tomić (1)
  • Slavica Vučetić (1)
  • Slavica Vujičić (1)
  • Slaviša Lečić (2)
  • Slavko Vujnovic (7)
  • Slobodan Anić (2)
  • Slobodan Radoičić (1)
  • Slobodan Roksandić (1)
  • Slobodan Žepinić (1)
  • Snežana Glavonjić (1)
  • Snežana Trajkovski (1)
  • Snježana Pivaš (1)
  • Sonja Nenić Andreev (1)
  • Srdjan Grbić (1)
  • Srđan Grubić (1)
  • Srđan Pavlović (1)
  • Stefanija Georgieva (8)
  • Stevan Ćomić (1)
  • Svetlana Mirković Borčić (1)
  • Svetlana Pajić (1)
  • Svetlana Žikić (2)
  • Tamara Dragašević (1)
  • Tamara Lazić (3)
  • Tamara Matović (2)
  • Tatjana Bolpačić (22)
  • Tatjana Jovanović (1)
  • Tatjana Lukić (2)
  • Tijana Anđelić (1)
  • Tijana Drljević (1)
  • Tijana Rauš (1)
  • Tomislav Mimica (1)
  • Vedran Babik (1)
  • Vedrana Božić (2)
  • Vedrana Vukša (1)
  • Velibor Ilić (1)
  • Veljko Stanojković (1)
  • Veljko Žarić (1)
  • Veroljub Zmijanac (1)
  • Vesna Stojanvić (1)
  • Violeta Kovačević (1)
  • Vladan Buha (1)
  • Vladan Matović (1)
  • Vladimir Petković (2)
  • Vladimir Popović (1)
  • Vladimir Stojković (1)
  • Yeghishe Avagyan (1)
  • Žaklina Teofilović (2)
  • Žarko Milovanović (1)
  • Žarko Savić (1)
  • Željko Ćulibrk (1)
  • Željko Vidojević (1)
  • Živka Mutlak (1)
  • Živorad Radovanović (1)
  • Zoran Blagojević (1)
  • Zoran Daljević (1)
  • Zorica Dinić (1)
  • Zorica Popović (1)
  • Đorđe Koprivica (2)
  • Đorđe Milinković (1)
  • Đorđe Živanović (1)
  • Trenutno nema magazina