Koliko se plaća porez na dobit u Srbiji?

Koliko se plaća porez na dobit u Srbiji?

KOLIKO SE PLAĆA POREZ NA DOBIT U SRBIJI?

 

Često me polaznici na treningu pitaju o Porezu na dobit:

  • kolika je stopa?
  • kako se plaća?
  • da li je stopa poreza visoka?
  • itd, itd…

E, pa hajde da kratko objasnim ključne stvari.

Porez na dobit plaća KOMPANIJA, a ne pojedinac. Kompanija je d.o.o., dd… ili ono što mi obično zovemo “pravna lica”. Građanin (pojedinac) plaća porez na dohodak (12%, 14%) i to su dve potpuno različite stvari

STR (kiosk, kafić…) ne plaća porez na dobit, oni plaćaju porez na dohodak. STR je “pravno lice” međutim tretira se kao “građanin” a ne kao korporacija.

Porez na dobit u Srbiji je 10% i to je izuzetno niska stopa. Prosečna stopa u EU je 24% (vidi sliku) a u SAD i Švedskoj se kreće i 30% – 50%. Mi često kažemo da je Švedska “socijalna država” – u prevodu, njihove kompanije plaćaju visok porez na dobit :)

 

 

 

 P) Zašto je porez na dobit nizak u Srbiji?

O) Da bi država Srbija privukla investitore. Jednostavno.

 P) Da li to znači da ISTA kompanija u Nemačkoj plati porez 40% a u Srbiji 10%?

O) Da, upravo tako. U Nemačkoj će kompaniju  “odrati” sa porezom na dobit, a mi smo “poreski raj” :)

P) Pa zašto onda kompanije ne ulažu novac u Srbiju?

O) Porez na dobit je samo jedan aspekt poslovanja (i to ne mnogo bitan :(. Mnogo je bitnije TRŽIŠTE, uslovi poslovanja, sigurnost ulaganja, kvalitet (a ne cena) radne snage, politička stabilnost, bla, bla, bla…

P) A gde je najmanji porez na dobit u svetu?

O) To su tzv. off-shore zone (“ostrva”, Kipar, Malta, Sejšeli, Delaware i slično…). Tu je porez na dobit 0% ili 1%. U prevodu, koliko god napraviš profita – to ostaje (uglavnom) tebi.

P) Da li kompanija u Srbiji  zaista plaća porez po stopi od 10%?

O) Ne. Obično se plaća još manje – 3% do 5%. Po završetku godine, predaje se obrazac PB 1 (poreski bilans 1) kao i PDP (porez na dobit preduzeća). U tom obrascu kompanija obračunava koliko ZAISTA treba da plati. Može se dogoditi da kompanija ima poreske olakšice i da plati 3% umesto 10%.

P) Zašto se plaća manje od 10%?

O) Postoje poreske olakšice. Najbitnije su:

  • zapošljavanje novih ljudi
  • investicije u osnovna sredstva
  • investicije u nerazvijena područja (Babušnica, Crna Trava…)

Postoji posebna metodologija za obračun (zato su poreski konsultanti skupi), no ovo su tri glavne odbitne stavke.

Ako zapošljavate nove ljude – platiće manji porez na dobit.

Ako investirate – platićete manji porez na dobit.

Ako otvorite novu fabriku u Bosilegradu – platićete manji porez na dobit.

P) Ako kupim kola, da li ću platiti manji porez na dobit?

O) Možda.

Ako kupiš teretna kola (kamion, van, kombi i slično) to se smatra INVESTICIJOM U SVRHE POSLOVANJA i imaš pravo da odbiješ porez na dobit.

Ako kupiš putnička kola (bilo koja vrsta, može i jugić od 4.000€) to se ne smatra investicijom u svrhe poslovanja i NEMAŠ pravo da odbiješ porez na dobit.

P) Ali to je nepravda! Moja kompanije je trgovačka, imam 60 komercijalista na terenu i njima trebaju PUTNIČKA KOLA (npr. Škoda Fabia) za POSLOVNE SVRHE! Ne može komercijalista da vozi kamion na terenu ?!?

O) Žao mi je, život je surov. A i Dinkić (ministar finansija) je surov – putnička kola ne možeš da odbiješ od poreza na dobit.

Da, može. Kao što postoje poreski podsticaji (gornji pasus), tako postoje i poreske “kazne”. Država te kažnjava i obračunava ti dodatno porez na dobit ako plaćaš:

P) A da li može plati i više od 10%?

O) Da, može. Kao što postoje poreski podsticaji (gornji pasus), tako postoje i poreske “kazne”. Država te kažnjava i obračunava ti dodatno porez na dobit ako plaćaš:

  • političkim partijama
  • sponzorstvo, donatorstvo
  • kultura (sve preko 1% od prihoda)
  • sport (sve preko 1% od prihoda)
  • umetnost
  • reklama (3% od prihoda)
  • itd…

 

Zakon je dosta detaljan (20-ak strana), no ovo su glavne “kaznene” mere.

P) Da li kompanija (tajkun :)) može da napravi profit (npr. 10 miliona EUR) a da ne plati porez?

O) Da, to se redovno događa. Ako kompanija ima poreske olakšice, ne mora da plati porez na dobit.

P) Pa, zar to nije loše za državu?

O) Jeste. I nije.

 

Loše je jer država nema poreza na dobit.

Dobro je, jer kompanija razvija biznis, ostaje profitabilna, zapošljava nove ljude.

 

Porez na dobit je jedan od načina kako država privlači INVESTITORE.

 

 

Autor

Bojan  Šćepanović

MCB Menadžment Centar Beograd

063 7004 518


27 Komentara

  1. Milos :
    31.10.2012 u 18:24|Permalink

    kao i uvek, super tekst, jos kad ne bi bilo onih kazni (moju firmu “zulja” najvise onih 3% za reklamu :)

  2. 01.11.2012 u 07:32|Permalink

    Pa, porez je uvek stvar kompromisa između države i privrede. Ja se slažem sa tobom da je 3% za reklamu malo, no… Tako je zakonodavac odlučio. I tačka :)

  3. Olja :
    01.11.2012 u 08:16|Permalink

    Zanimljivo urađen tekst Bojane !
    No da pojasnim tvojim polaznicima zašto, kako kažeš, ne mogu da odbiju porez na dobit za putničke automobile, a mogu na teretna vozila. I jedno i drugo je njihova imovina, a ne trošak, pa zato ne umanjuje osnovicu za porez na dobit. Razlika je u tome što su teretna vozila osnovna sredstva, za koja ti država kada ulažeš u njih daje mogućnost poreskog kredita, ali i to ne u celom iznosu , već samo 20% od ulaganja i to maksimalno do 50% obračunatog poreza.
    Što se tiče niske stope, ona će od sledeće godine biti 15 % (izmene zakona čekaju usvajanje od strane Skupštine RS), a rashodi reklame priznavaće se u neograničenom iznosu (ako su nastali u svrhe poslovanja) tj. da se uklopim u tvoju terminologiju, neće više biti “ponovnog oporezivanja”. Izmena je još ….. ohoho, a o tome na nekom zvaničnijem mestu. To znači da je ovaj teks aktuelan još dva meseca, izmene bi trebalo da stupe na snagu već u januaru 2013.g.!
     

  4. 01.11.2012 u 10:11|Permalink

    Nemacka : Porez na dohodak
    Zarada ( naravno bruto) : 1 Mio
    Porez na dohodak : 434.306S
    Solidarni dodatak : 27.886
    Total: 541.807,oo
    Treba napomenuti da vecina placa i POREZ ZA CRKVU ( Kirchesteuer) koji iznosi izmedju 8 i 9 %  Primer za pojedinca – bez dece itd. ( najgora moguca varijanta ) Naravno da postoji dugi -dugi niz stvari koje mogu znatno da ublaze stvar..

  5. 01.11.2012 u 10:15|Permalink

    Samo da dodam : Ukoliko vozite firmina kola koja koristete i privatno i ne ucestvijete u bilo kakvim troskovima za ista : to predstavlja DOHODAK ( naravno )

  6. 02.11.2012 u 07:56|Permalink

    Bojane, svača čast za ovaj i za sve ostale tekstove. Mnogo poštujem tvoju nevjerovatnu energiju i stil.
    Kad smo kod oporezivanja, interesanto je da se kod nas ne ohrabruje “društveno odgovorno poslovanje”.
    Recimo, nijedna država iz regiona ne ohrabruje kompanije u stipendiranju studenata, nego ih čak oporezuje. Dalje, preduzeća u BiH mogu donirati do tri posto godišnje zarade, a na ostale donacije plaćaju PDV. 

  7. 02.11.2012 u 08:47|Permalink

    Miloše, hvala za komentar.

     

    U ppravi si oko DOP – mnogi ga deklarativno podržavaju, međutim suštinski ga koče. U Srbiji se stipendiranje studenata ne oporezuje do “oko 10.000 din” a pre toga se plaćaju porezi i doprinosi kao na platu.

     

    Ukratko, poslodavac se neće odvažiti da odreši kesu i da pruži “pristojnu stipendiju” (npr. 40,000 din) jer će ga to koštati ukupno oko 55.000 din. Naravno, postoje poslodavci koji daju solidne stipendije, no to je izuzetak.

  8. 02.11.2012 u 18:16|Permalink

    Da li kompanija u Srbiji  zaista plaća porez po stopi od 10%?
    To je porez koji placa firma, a ako zelite da trosite dobit koju ste zaradili onda cete platiti ukupno 19% sto i nije tako malo.

    Za komercijalistu kupis kola koja su registrovana kao transportna a ne putnicka.

    Porez nna dobit ce se uskoro povecati na 15%.

    Doprinosi i porezi na zarade su najproblematicnije.

    • 02.11.2012 u 18:23|Permalink

      Ivane,

       

      postoji nekoliko vrsta poreza (porez na dobit, porez na dohodak, porez na dividende, PDV…).

       

      Porez na dobit JESTE 10% – a kompanije ne plaćaju 10% već često mnogo manje. Na primer, ja godinama plaćam 3% poreza na dobit (mala firma, imam 70% oslobođenja zbog investicija). To je realno mala poreska stopa.

       

      Postoje drugi porezi koji  su viši nego u “normalnom” svetu (npr, doprinosi za plate…) .

       

      Ono što si spomenuo oko kola (transportna vs putnička) je tačno – transportna vozila se odbijaju kod poreza na dobit. No, mnogim komercijalistima je nezgodno da voze pick up i slična kola; jednostavno, nije im zgodno.

  9. Juca :
    06.11.2012 u 09:49|Permalink

    Bojane,

    hvala na zanimljivom i korisnom tekstu, ja bih dodala nekoliko rečenica jer se ne slažem u potpunosti sa svim gore navedenim tezama.
    Prvo, poreske stope u grafikonu u najvećem broju slučajeva nisu aktuelne. U Zapadnoj Evropi je već nekoliko godina trend da se rade izmene poreskih zakona i snižavaju stope poreza na dobit. Tako se u Nemačkoj stopa poreza na dobit kreće od 22,83%-32,93%. Osnovna stopa je 15,83% ali regionima/gradovima se plaća dodatni porez (Gewerbesteuer) koji se kreće u rasponu od 7%-17,1%. Ovu najvišu stopu naplaćuje samo Minhen, u proseku gradovi i regije sa najvećim industrijskim centrima (Frankfurt, Štutgart, Hamburg, Berlin…) naplaćuju 14%, što zbirno sa osnovnom stopom od blizu 16% daje 30% i to je za Nemce veliko smanjenje u odnosu na nekadašnjih 39%. U Italiji se porez plaća po stopi od 31,4%, u Španiji 30%, u Švedskoj 26,3% itd. a u ovim zemljama su najavljene i dodatne poreske relaksacije i dalja smanjenja stopa. Uvode se različiti poreski razredi, tako da npr.preduzeća koja ostvare dobit do 1,5mio eur (što i nije tako malo) u Madjarskoj plaćaju porez po stopi od 10% a preko toga je stopa 19%. Jedine dve EU zemlje koje su povećale stope i uvele nešto kao krizni porez, sa naznakom da je to privremenog karaktera su Francuska, sa dolaskom Olanda, (+5%) i Belgija (+3%).
    S druge strane, tzv.rastuća tržišta Istočne Evrope, Bliskog Istoka, bivši SSSR blok, Latinska Amerika menjaju poreske zakone i podižu nekadašnje vrlo niske stope poreza a takođe ukidaju razna poreska oslobođenja kojima su nekada privlačili investitore i na duži rok ja očekujem da će se prosečne stope po regionima prilično ujednačiti. Najdrastičnija situacija je danas u Latinskoj Americi gde najrazvijenije zemlje imaju stope poreza na dobit preko 30% (Brazil 34%, Argentina 35%, Kolumbija 33%, Venezuela 34%, Peru 30%) a efektivne stope su često i više od toga jer postoji mnogo neodbitnih stavki a štite se i domaće kompanije, tako da za neke grane privrede postoji posebno zakonodavstvo (ekspolatacija nafte, metaloprerađivačka industrija,iskopavanje i prerada ruda, sve češće poljoprivreda itd.)
    U primeru Srbije, gde je zaista efektivna stopa poreza na dobit ispod 10%, ne treba zaboraviti da strane kompanije koje žele da povuku dividendu(a većina to radi) moraju da plate porez po odbitku koji je trenutno 20%. Tako da ako neko ostvari 1mio eur dobiti pre poreza i plati 100k eur porez, ostaje mu 900k eur kao oporezovana dobit. Kada strana kompanija povuče svoju dividendu u matičnu zemlju i država Srbija uzme svoje,tih 900k se smanjuje na 750k. To stanci posmatraju kao 250k poreza što je za njih efektivno 25% ili nešto manje i ne odstupa drastično od Evropskog proseka. Tako da porez,nažalost,nikada nije bio glavni motiv privlačenja stranih investitora a neće biti ni u budućnosti. Domaće kompanije, mala i srednja preduzeća imaju na taj način šansu da iskoriste dosta beneficija koje se nude i svako ko ima ideju i preduzetničkog duha, ali i hrabrosti da se posle svih ovih godina upusti u privatni biznis, trebalo bi da izabere tu opciju. Najavljena ukidanja parafiskaliteta bi trebalo dodatno da motivišu i podstaknu privrednu aktivnost i mada to zvuči kao propaganda, ja verujem da će bolji dani doći  ako se animira razvoj preduzetništva i pokrene materijalna proizvodnja.

  10. Dijana Koviljac :
    07.11.2012 u 13:59|Permalink

    Vrlo interesantan tekst a i komentari su svi na mestu. Mislim da treba da se malo obradi i deo koji se ne vidi na prvi pogled u samom teksu zakona a odnosi se na oporezivanje prihoda koji ostvaruju nerezidenti po osnovu prometa autorskih prava, prvenstveno licenci. Ovo je slučaj kada domaća firma kupuje licence za softver od inodobavljača. Kod nas je već jako dugo u toku akcija legalizacije softvera i stalno se poteže poreska uprava koja daje tumačenje da se time što se koristi nelegalan softver faktički krše propisi u vezi PDV. To je jedna strana medalje. Prava slika se dobija kada se uzme situacija da se stvarno kupuje legalan softver i da se to radi od izvornog vlasnika. Ovo je problem sa kojim se sreću veliki distributeri koji direktno kupuju npr. od Microsoftva pa dalje distribuiraju softver na domaćem tržištu. Oni pri plaćanju tog softvera napolje (devizno prema Microsoftu npr) plaćaju dobavljaču 80 % iznosa fakture a 20% plaćaju porez na dobit po našim propisima na određeni račun. Može se za ovu uplatu od poreske uprave dobiti i potvrda koja za domaću firmu ima značenje u smislu pravdanja razlike po osnovu obaveze prema inostranstvu. Domaća firma nije oštećena jer svakako plaća 100% ali deo dobavljaču a deo našoj državi i to po osnovu poreza na dobit. Tako da ta cifra nije beznačajna kao prihod države po osnovu poreza na dobit,  uzimajući u obzir da svakako sav softver koji neko kupi od distributera legalno na našem tržištu sigurno je bio predmet uvoza i po tom osnovu je firma uvoznik platila državi neki procenat. Koliki je to procenat zavisi od sklopljenih ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja koji su sklopljeni između Srbije i svake države ponaosob. Ako ugovora nema, primenjuje se opšta stopa od 20 %. Inače se te stope kreću od 5 do 10% a sa Francuskom je ugovor da je ta stopa 0%. Ino dobavljači nemaju problem sa prijemom manjih iznosa u odnosu na fakturnu vrednost jer se za njihove potrebe od poreske uprave dobija potvrda o akontaciono plaćenom porezu na dobit (obično se uzima mesečno), prevodi se na odgovaraući jezik od strane ovlašćenog sudskog tumača i dostavlja inodobavljaču. Na kraju njihove poreske godine, on ima mogućnost po njihovim propisima da te potvrde iz celog sveta koristi kao poreski odbitak pri plaćaju poreza na dobit u svojoj zemlji.

    Ovo je sve do sada u redu – niko nije na gubitku.

    Problem nastaje kad je situacija obrnuta: kada naša softverska kuća ima svoj proizvod i krene da ga prodaje u inostranstvu, što bi trebalo da bude naša nada i uzdanica u budućem periodu, kako naši vrli političari znaju da kažu za IT sektor. Onda se pojavi jedna interesantna stvar: naša firma fakturiše naravno punu vrednost licenci, od kupca iz inostranstva dobije od 95% do 80% vrednosti na račun i naravno, dobije od njihove poreske uprave potvrdu da je porez na dobit plaćen akontaciono u toj državi.
    Ali, ne lezi vraže, sa tom potvrdom naša firma izvoznik domaćeg softvera može samo da pravda razliku između fakturisanog i naplaćenog prema nekom državnom kontrolnom organu (ako takav sad postoji jer se ukida devizni inspektorat) a u smislu korišćenja za regulisanje obaveza po osnovu poreza na dobit na kraju godine nema ništa. To je poznati problem od ranije i do sada nikome na višem nivou vlasti nije bio interesantan. Dakle, možemo da pravimo softver, možemo i da ga izvozimo i možemo da plaćamo porez na dobit drugoj državi. Našoj državi ne pada na pamet da to proglasi poreskim podsticajem i da se ponaša kao i sve ostale normalne države i prihvati te potvrde kao dokaz o plaćenom porezu na dobit.

    Ima samo jedna situacija u kojoj se nešto od toga priznaje: kada domaća firma osnuje poslovnu jedinicu u inostranstvu pa onda dobit te poslovne jedinice plaćenu u toj drugoj zemlji može na određen način da koristi kao poreski odbitak. Ali je to, blago rečeno, bez veze: mene moja država tera da u drugoj državi otvaram poslovnu jedinicu, da tamo zapošljavam ljude i plaćam za njih toj državi dažbine, da tamo plaćam zakup i sve ostalo što pripada a onda da ostatak dobiti prikažem kao deo plaćenog poreza na dobit. To je svakako manja dobit nego realno moguća, jer su mi iz prihoda u toj zemlji pokriveni i svi rashodi koje sam tamo napravila.

    Kad se ovo sve dobro pogleda ispada da softverna kuća koja izvozi domaći softver dva puta plaća porez na dobit: jednom u inostranstvu to uradi kupac a onda na taj iznos plaća porez na dobit na kraju godine, jer se ukupan iznos fakture uzima kao ukupan prihod (a ne umanjen za iznos koji nikad nije došao na račun). 

    Čitala sam predlog izmena Zakona o porezu na dobit koji bi trebalo da ide u Skupštinu na usvajanje: i dalje to ne liči na zakone koji postoje u drugim zemljama i mogu da kažem da se i dalje ne stimuliše sektor IT da izvozi softver.

    Volela bih da čujem i druga mišljenja i iskustva po ovom pitanju.

    Pozdrav svima.            

    • Olja :
      21.11.2012 u 10:50|Permalink

      Dijana, pročitajte predložene izmene Zakona o porezu na dobit (usvojila ih je Vlada, čekaju Skupštinu). Imaćete mogućnost korišćenja poreskog kredita, tj. moći ćete da umanjite porez na dobit na ime poreza koji ste platili u drugoj državi po osnovu ostvarenog prihoda od kamata, autorskih naknada (što je u Vašem slučaju softver) i usluga. Iznos za koji će Vam se priznati umanjenje odgovara iznosu plaćenog poreza u inostranstvu koji je srazmeran učešću prihoda od izvoza npr. softvera u ukupnim prihodima (član 53a), a očekuje se i Pravilnik koji će bliže urediti proceduru ostvarivanja ovog prava.
      pz…

      • Dijana Koviljac :
        20.02.2013 u 09:54|Permalink

        Hvala Olja.
        Čitala sam predlog kao i (iste takve) usvojene izmene Zakona. Trebalo mi je neko vreme da rastumačim šta je pisac hteo da kaže.
        Da, napokon su uveli mogućnost da se koristi ova vrsta poreskog kredita, ali naravno, ne u celosti. Zavisno od toga u koju zemlju se izvozi softver, biće nam priznato od 30 do 100% tog poreza – najbolja je situacija ako se izvozi u zemlju sa kojom je ugovorom o izbegavanju dvostrukog oporezivanja ugovorena stopa od 5% (tada se priznaje sve). Ako je stopa 20% onda se ukupno priznaje 30% tog poreza, za stopu od 10% (što je najčešće), priznaje se 60%. Ovako trenutno izgleda ali će se znati namera zakonodavca tek kad izađu pravilnici i ostalo.
        Pozdrav

  11. SANIA :
    22.02.2013 u 16:19|Permalink

    Pitanje,po predaji zavrsnog racuna za 2012-tu koliko se placa porez na dobit 10% ili 15%.Novi zakon se primenjuje u nazad ili tek od sledece godine.
    Dve knjigovodstvene agencije i dva podatka,koji je zakonski tacan?
     
    Hvala

  12. 22.02.2013 u 16:32|Permalink

    za 2012 plaćaš 10%.

    za 2013 akontaciju plaćaš 15% (obrazac PDP, PB 1)

  13. Marko :
    18.04.2013 u 19:46|Permalink

    Veoma lepo objasnjeno. Imam jedno pitanje pa ako neko moze da mi pomogne bio bih zahvalan.
    Naime, postoji mogucnost da zapocnem neki posao sa ljudima iz inostranstva (svajcarska) a u pitanju je trgovina, tacnije uvoz pa me zanima koja varijanta pravnog lica je najpovoljnija:
    1. doo
    1a. doo gde su osnivcaci strani drzavljani
    1b. doo gde su osnivaci nasi drzavljani
    2. da otvorim firmu u Svajcarskoj pa da ovde bude predstavnistvo
    Konkretno me zanima oko knjigovodstva PDV-a i poreza posto sam nacuo da predstavnistva stranih firmi imaju neko prostije knjigovodstvo i drugaciji sistem obracunavanja PDV-a.
     
    Unapred zahvalan, 
    Marko Obradovic

    • 19.04.2013 u 13:58|Permalink

      Marko,

       

      odgovor ne može da bude tako “prost” :( I, da budem iskren, bilo bi malkice i neozbiljno da ti dajem ozbiljne poreske savete putem Bloga. Za poreske savete postoje poreski konsultantni koji se time bave.

       

      Ono što ti ja mogu odgovoriti su neke osnovne stvari:

      1. ako se baviš uvozom, ne možeš da budeš predstavništvo već d.o.o. Ukratko, da napraviš “pravu” kompaniju. Proces registracije kompanije je vrlo prost i traje nekoliko dana.

       

      2. postoji više poreza (porez na dobit, PDV, porez na dohodak…). Ti si ovde pomešao nekoliko stvari – a ja pretpostavljam da je tvoje pitanje “kako da mi što više novca ostane u džepu kao vlasniku kompanije?”. Odgovor na to pitanje je ZAKON O POREZU NA DOBIT KORPORACIJA. Npr, moja kompanija plaća 10% poreza na dobit a ja kao vlansnik kompanije plaćam 15%. Mislim da je to nisko i da ćeš teško naći jeftiniju stopu – čak i u Švajcarskoj.

       

      3. Pitanje o osnivaču je opet pitanje za Zakon o porezu na dobit, odnosno Zakon o izbegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja. Ja ne znam mnogo oko toga, za taj deo treba da angažuješ profesionalnog savetnika… koji će da te košta :)

  14. Marko :
    26.07.2013 u 16:07|Permalink

    Postovani,
    Uz duzno postovanje clancima koje objavljujete na Vasem sajtu, ne mogu a da ne primetim da ovaj clanak (danas i prenesen na linkedin-u) nije azuriran, te da je stopa poreza izmenjena pre skoro godinu dana sa 10 na 15%, kao i poreske olaksice o kojima pricate. 
    Vazece odredbe Zakona o porezu na dobit pravnih lica mozete videti na:
    http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_porezu_na_dobit_pravnih_lica.html
    Srdacno,
    Marko

    • 26.07.2013 u 17:00|Permalink

      Marko,

       

      ti si u potpunosti u pravu. No, MCB Blog nema cilj da zameni Paragraf, SRRS, Privredni Savetnik i slične usko-stručne časopise. Naš cilj je da prosečnom menadžeru objansimo na jednostavan, pitak i prijemčiv način različite teme.

       

      Ako nekoga zanima baš mnogo detaljnije objašnjenje ili tekuća informacija…naravno da je moja preporuka da pročita stručne časopise ili da konsultuje profesionalnog knjigovođu.

  15. Gabrijela :
    22.02.2014 u 13:09|Permalink

    Poštovani,
    mene samo zanima da li se negde na ovom svemogućem internetu mogu pronaći podaci recimo od 2005 pa nadalje, konkretno o visini stope poreza na dobit kako se menjala po godinama, a ovo na primer:

    2012-10%
    2013-15%
    dakle, raniji podaci sa navedenim poreskim stopama po godinama
    Zahvaljujem :)

    • Olja :
      03.03.2014 u 13:31|Permalink

      Gabrijela, nije se menjala stopa u ovom periodu, bila je davno 14% i negde 2004. mislim, spuštena je na 10%. Od tada do 2013. bila je 10%, a 2013., kao što ste napisali 15%.
      pz…

  16. Dusan :
    01.04.2014 u 12:08|Permalink

    Kupujem kao fizicko lice par puta godisnje neke metalne male predmete od firme u Srbiji. Na osnovnu cenu placam i pdv i izadje me taj pdv bas dosta. E sad mozda pitam glupost ali da li bih placao pdv ako bih to porucio preko ujakove firme? Da li bi on platio taj pdv na racun svoje firme?

  17. Mira :
    24.04.2016 u 06:48|Permalink

    Od poresa pare gde se ulazu?…

  18. Dušan :
    24.07.2016 u 21:20|Permalink

    Može li neko da objasni zašto je porez na plate toliko visok? Zašto država otima radniku oko 60 posto primanja. Za šta ?!

  19. 25.07.2016 u 05:51|Permalink

    @Dušane.
    Država “uzima” pare od radnika da bi plaćala vojsku, policiju, zdravstvo, obrazovanje, sudove…
    Npr, moja deca idu besplatno u osnovnu školu, pa u srednju, pa na fakultet…

    E sad, da li je visok porez ili ne – to je drugo pitanje :)

  20. vladimir :
    21.05.2017 u 07:36|Permalink

    korisnik sam zivotnog osiguranja preminule tetke u NEMACKOJ.Ona je bila njihov rezident a ja nisam.Zivim u Srbiji a nemackoj osiguranje oce da mi naplati poreza na sumu koja je ostala posle sahrane.Suma je 4000€.Da li imaju pravo i koliki je porez.

Napiši odgovor Mira Cancel reply

Newsletter pretplata

Autori Tagovi
  • Aleksandar Duković (4)
  • Aleksandar Nedeljković (1)
  • Aleksandar Nešić (1)
  • Aleksandar Pejčić (1)
  • Aleksandar Predić (2)
  • Aleksandar Teofilović (3)
  • Aleksandra Dutina (2)
  • Aleksandra Janković (1)
  • Aleksandra Paunić (1)
  • Aleksandra Đorđević (2)
  • Almir A. Budalica (20)
  • Ana Petonjić (1)
  • Ana Petrović (1)
  • Andreas Graf (1)
  • Andrej Beslać (1)
  • Andrej Kuku (1)
  • Andrija Pavlović (2)
  • Anja Atanasijević (1)
  • Anja Dadasović (1)
  • Biljana Dimitrijević (1)
  • Biljana Dukovic (1)
  • Biljana Masić (6)
  • Bjarte Bogsnes (1)
  • Bogdan Kravić (1)
  • Bojan Grahovac (1)
  • Bojan Pavlović (1)
  • Bojan Radoš (2)
  • Bojan Radun (1)
  • Bojan Šćepanović (517)
  • Bojana Pejčić (26)
  • Bojana Radović (1)
  • Bojana Vesić Anić (1)
  • Bojana Vesić Antić (1)
  • Branislav Lončar (3)
  • Branislav Vujović (1)
  • Branislav Zobenica (1)
  • Cmilja Tucaković (1)
  • Dalibor Pajić (1)
  • Daniela Laketic (31)
  • Danijela Medić (1)
  • Danijela Popović (1)
  • Danijela Resimić (1)
  • Danijela Tuco (1)
  • Darko Bjelić (2)
  • Darko Samardžija (1)
  • Darko Vlajkovic (27)
  • David Momčilović (1)
  • Davor Sakač (1)
  • Dejan Marković (1)
  • Dejan Đorđević (1)
  • Dejana Manić Kavgić (2)
  • Denis Trbović (3)
  • Desa Ćuk (1)
  • Dimitrije Stojanović (1)
  • Vojislav Marjanović (3)
  • Dragan Radosavljević (2)
  • Dragan Ranisavljević (1)
  • Dragan Vještica (3)
  • Dragana Gondžo (1)
  • Dragana Guzina (1)
  • Dragana Lukić (1)
  • Dragana Nerandžić (1)
  • Dragana Ovčarov (1)
  • Dragana Stojanović (2)
  • Dragana Đorđević (1)
  • Draško Marković (1)
  • Dražan Planinić (1)
  • Dušan Krejaković (1)
  • Excel genije! (151)
  • Fabrizio Renzi (1)
  • Goran Petrović (1)
  • Goran Popović (4)
  • Goran Slijepčević (1)
  • Goran Vasić (1)
  • Goran Vujasinović (1)
  • Gorana Golubovic Vuksanovic (1)
  • Goranka Radojčić (2)
  • Gordana Jankov (1)
  • Gostujuci autor (514)
  • Ilija Vujović (1)
  • Irina Zdravković (2)
  • Istok Pavlović (1)
  • Ivan Anđelković (1)
  • Ivan Bešker (1)
  • Ivan Ćirković (1)
  • Ivan Dačković (1)
  • Ivan Kostadinović (1)
  • Ivan Veselinović (3)
  • Ivan Đurić (1)
  • Ivana Dagović (1)
  • Ivana Jevtić (1)
  • Ivana Milić (1)
  • Ivana Popović (1)
  • Ivana Savović (1)
  • Ivana Višnjić (3)
  • Ivana Vlahović (1)
  • Jasenka Stekić (1)
  • Jelena Jovanović (1)
  • Jelena Lečić Mirčetić (1)
  • Jelena Radovanac (1)
  • Jelena Ristić (1)
  • Jelena Stojmenović (1)
  • Jelena Vučković (1)
  • Jovan Gligorijević (1)
  • Jovan Krstić (1)
  • Jovana Kondić (2)
  • Jovana Stanojčić (1)
  • Jovo Stokić (2)
  • Katarina Ćevriz (2)
  • Kristina Bojović (1)
  • Ksenija Karić (1)
  • Lazar Džamić (1)
  • Leo Pandžić (2)
  • Lidija Latinović (1)
  • Ljubomir Skupek (1)
  • Lucija Vesić (1)
  • Maja Mrkalj (1)
  • Maja Nikčević Rmandić (1)
  • Maja Petrović (1)
  • Maja Šobot (1)
  • Maja Verlašević (1)
  • Maja Zikic (1)
  • Mari Glavonjić (2)
  • Marija Đurović (1)
  • Marija Kostić (1)
  • Marija Rokvić (1)
  • Marija Švigir (32)
  • Marija Tatarević (3)
  • Marijana Krička (1)
  • Marina Mitić Jekić (1)
  • Mariora Andraš Tomić (1)
  • Marko Agatonović (2)
  • Marko Bekić (1)
  • Matjaž Fajfar (2)
  • Milan Listeš (2)
  • Milan Maglov (1)
  • Milan Manić (1)
  • Milan Marković (1)
  • Milan Milenković (1)
  • Milan Radivojevic (1)
  • Milan Simić (1)
  • Milan Zaletel (1)
  • Milan Đorđević (1)
  • Mile Mitrović (47)
  • Milena Janjić (3)
  • Milena Nikolov (1)
  • Milena Radosavljević Đorić (1)
  • Milena Rajić (1)
  • Milenko Dželetović (1)
  • Milica Altgelt (1)
  • Milica Ivic (1)
  • Milica Đorđević (1)
  • Miloš Cvetković (7)
  • Miloš Jauković (1)
  • Miloš Jeličić (2)
  • Miloš Nedeljković (1)
  • Miloš Pucarević (1)
  • Miloš Puzić (1)
  • Miloš Simić (1)
  • Miloš Vasić (1)
  • Miloš Zeković (1)
  • Miona Živkov-Ivanišević (4)
  • Mirjana Pašalić (2)
  • Jelena Jovanović (5)
  • Mladen Ranković (1)
  • Natalija Jegdić (1)
  • Natalija Mihajlović (1)
  • Natalija Pešić (2)
  • Natalija Popovic (1)
  • Nataša Kuzmanovski (1)
  • Nataša Stamenković (2)
  • Nataša Žikić Buha (1)
  • Nebojša Vlatković (1)
  • Neda Čičarević Tepić (1)
  • Neda Jovanović (1)
  • Nemanja Knežević (1)
  • Nemanja Nikolić (3)
  • Nenad Dlačić (1)
  • Nenad Kovačević (1)
  • Nenad Radunović (1)
  • Nenad Trajkovski (1)
  • Nevena Dokmanović (1)
  • Nevena Radovanović (1)
  • Nevena Vračar (1)
  • Nikola Avram (1)
  • Nikola Cvijanović (1)
  • Nikola Petreski (1)
  • Nikola Stokić (2)
  • Nikola Turkan (1)
  • Nikša Vušurović (1)
  • Olga Mirković (1)
  • Olivera Dostanić (1)
  • Olivera Krneta (1)
  • Olivera Nikodijević (1)
  • Petar Ćurčić (1)
  • Petar Popović (1)
  • Petar Živković (3)
  • Predrag Krasojevic (7)
  • Predrag Kudra (1)
  • Predrag Micić (1)
  • Predrag Petrović (5)
  • Rade Hajder (1)
  • Rade Radanović (2)
  • Rade Stojisavljević (1)
  • Radomir Petronijević (1)
  • Rajko Vasojević (1)
  • Roland Seeliger (1)
  • Sandra Rapo (1)
  • Sanja Jevđenijević (1)
  • Sanja Mrđanov (2)
  • Saša Stamenković (1)
  • Silvia Tomić (1)
  • Slavica Vučetić (1)
  • Slavica Vujičić (1)
  • Slaviša Lečić (2)
  • Slavko Vujnovic (7)
  • Slobodan Anić (2)
  • Slobodan Radoičić (1)
  • Slobodan Roksandić (1)
  • Slobodan Žepinić (1)
  • Snežana Glavonjić (1)
  • Snežana Trajkovski (1)
  • Snježana Pivaš (1)
  • Sonja Nenić Andreev (1)
  • Srdjan Grbić (1)
  • Srđan Grubić (1)
  • Srđan Pavlović (1)
  • Stefanija Georgieva (8)
  • Stevan Ćomić (1)
  • Svetlana Mirković Borčić (1)
  • Svetlana Pajić (1)
  • Svetlana Žikić (2)
  • Tamara Dragašević (1)
  • Tamara Lazić (3)
  • Tamara Matović (2)
  • Tatjana Bolpačić (22)
  • Tatjana Jovanović (1)
  • Tatjana Lukić (2)
  • Tijana Anđelić (1)
  • Tijana Drljević (1)
  • Tijana Rauš (1)
  • Tomislav Mimica (1)
  • Vedran Babik (1)
  • Vedrana Božić (2)
  • Vedrana Vukša (1)
  • Velibor Ilić (1)
  • Veljko Stanojković (1)
  • Veljko Žarić (1)
  • Veroljub Zmijanac (1)
  • Vesna Stojanvić (1)
  • Violeta Kovačević (1)
  • Vladan Buha (1)
  • Vladan Matović (1)
  • Vladimir Petković (2)
  • Vladimir Popović (1)
  • Vladimir Stojković (1)
  • Yeghishe Avagyan (1)
  • Žaklina Teofilović (2)
  • Žarko Milovanović (1)
  • Žarko Savić (1)
  • Željko Ćulibrk (1)
  • Željko Vidojević (1)
  • Živka Mutlak (1)
  • Živorad Radovanović (1)
  • Zoran Blagojević (1)
  • Zoran Daljević (1)
  • Zorica Dinić (1)
  • Zorica Popović (1)
  • Đorđe Koprivica (2)
  • Đorđe Milinković (1)
  • Đorđe Živanović (1)
  • Trenutno nema magazina