Kako postati i ostati – APPLE

Kako postati i ostati – APPLE

KAKO POSTATI I OSTATI – APPLE

Smena na listi 100 najvrednijih globalnih brendova

Posle više od decenije, na lnterbrendovoj (Interbrand) listi najvrednijih globalnih brendova došlo je do smene na čelnoj poziciji. Zahvaljujući rastu vrednosti od 28 odsto i dostignutoj sumi od 98,316 milijardi dolara Apple je u 2013. izbio na prvo mesto, a dosadašnji ,večiti pobednik” Coca-Cola, sa rastom od svega dva odsto i konačnom vrednošću od 79,213 milijardi skliznula na treće. lzmeđu njih se na drugoj poziciji našao Google, inače još jedan od šampiona rasta vrednosti (20 odsto u odnosu na prethodnu godinu) i jedan od 12 tehnoloških brendova pripadnika ovog “kluba odabranih”.

A što se tiče prvog među njima, valja reći i da je Apple na ovoj listi prvi put rangiran 2000. godine, da je tada bio na 36. mestu i vredeo 6,6 milijardi dolara, ondosno, 15 puta manje nego što vredi danas. Taj uspon ka “pobedničkom tronu” nisu, dakle, omeli ni udari na njegovu reputaciju poput spora sa Samsungom oko patenta ili skandala sa uslovima rada u tajvanskoj fabrici Foxconn. Ukratko, prema ocenama analitičara lnterbrenda, Apple se uprkos svemu percipira kao neprikosnoveni vizionar i inovator među brendovima koji promptno odgovara ili ide u susret željama i potrebama svojih korisnika. Pa ipak, da bi održao prvu poziciju, kažu, mora da nađe način da uhvati korak sa Samsungovim zamahom na tržištu mobilne telefonije i da se jasno drži onoga što inače najbolje radi.

 

 

48487-apple-amazing-apple-hd

 

 

Think Different.

Da je Apple najvredniji globalni brend i da je iz “patentnog spora” sa Samsungom izašao bez ozbiljnije štete po svoju reputaciju, imidž, a na kraju i vrednost, pokazala je i analiza agencije Brend fajnans (BrandFinance), objavljena početkom 2014. godine, s tim što je tu svrstan u sektor telekomunikacija i IT, i što je njegova vrednost premašila “granicu snova” od sto milijardi dolara i sada iznosi 104,68 milijardi. Na ovoj listi, Google je sa vrednošću od 68,620 milijardi zauzeo treće mesto (na drugom je Samsung sa vrednošću od 78,752 milijarde), dok je Coca-Cola, vredna prema kriterijumima te agencije 33,722 milijarde sa proslogodišnjeg devetog pala na dvanaesto mesto.

Ovo inače nije ni jedina a ni najveća razlika između rang-listi koje su na osnovu više ili manje sličnih kriterijuma sačinile dve pomenute agencije – pri čemu lnterbrend, u analizi finansijskih performansi brendiranog proizvoda ili usluge, uticaja koji brend ima na izbor potrošača i moći da kompaniji donese prihod, insistira na širokom geografskom prisustvu, na poslovanju na najmanje tri kontinenta i ostvarivanju najmanje trećine prihoda kroz poslove u inostranstvu a najviše polovine kroz poslove na samo jednom kontinentu, dok Brend fajnans kao bitan element finansijske moći brenda uzima u obzir i manje objektivizovane faktore kao što su rizici i potencijali brenda u odnosu na konkurenciju i slično.

Tako su se na ovogodišnjoj Brend fajnansovoj listi 100 najvrednijih, za razliku od lnterbrendove, našli, recimo, i jedan brend iz takoreći “prezrene” duvanske industrije (Marlboro, procenjen na 13,476 milijardi dolara), jedan iz filmske industrije (20th Century Fox film Company procenjen na 13,227 milijardi), kao i desetak kineskih brendova, pretežno iz finansijske industrije. Takođe, za razliku od rang-liste lnterbrenda, na kojoj postoje samo dva maloprodajna brenda – i pritom oba koncentrisana na virtualni svet (dakle, Amazon i eBay), kod Brend fajnansa ima i “zemaljskih” malorpodajnih brendova od kojih je najbolje plasirani američki Walmart zauzeo devetu poziciju, takođe američki The Home Depot 25. mesto, britanski Tesco 59, američki Walgreens 68. i nemački Aldi 87. mesto. lnterbrendove “zvezde maloprodaje” Amazon i eBay su se, međutim, sa vrednostima od 45,147 odnosno 13,379 milijardi ovde našle na 8. i 83. mestu, dok su kod lnterbrenda, sa vrednostima od 23,620 i 13,162 milijarde dolara zauzele 19. i 28. poziciju. Najzad, na listi 100 najvrednijih prema merilima Brend fajnansa nema brenda Facebook koji je kod lnterbrenda sa više nego ubedljivim rastom vrednosti od 43 odsto (na 7,732 milijarde dolara) za 17 pozicija popravio plasman u odnosu na prethodnu godinu i zauzeo 52. mesto.

 

 

facebook_387920422

 

Računice pokazuju da se vrednost Brenda Apple vinula u “nebeske visine” i premašila 100 milijardi dolara.

S druge strane, zajednička ovim dvema listama je pored ostalog i činjenica da su, sa izuzetkom Samsunga, u oba slučaja prvih deset mesta među najvrednijima zauzeli američki brendovi, da se istovremeno svi oni dobro kotiraju i na listama “najzelenijih” ili ekološki i društveno najodgovornijih brendova, i da su svi (izuzev lntela) u 2013. ostvarili značajan rast vrednosti. Dalje analize su pokazale i da su gotovo svi od 100 najvrednijih, a posebno oni čija je vrednost najviše rasla, identifikovali lidere (ili rukovodstva) kompanija na svim nivoima, pa tako i same brend menadžere, kao bitne izvore ili “žarišta” vlastitih razvojnih potencijala i vlastitog uspeha.

Analitičari, međutim, s tim u vezi upozoravaju i da činjenica da menadžeri svojim sistemom vrednosti i motivacijom, baš kao i potrošači , ”osnaženi” novim tehnologijama i “digitalizacijom” takoreći celokupnog života, mogu presudno da utiču (i zapravo i utiču) na vrednost i “sudbinu” brenda ima i svoje “drugo lice”. Odnosno, da to što između kapaciteta i performansi menadžera (lidera), kao i kulture koju oni simbolizuju, i finansijskih i svih ostalih rezultata, pošto je jasna veza, može dramatično i da preokrene tu ,sudbinu”. 0 tome, kako je upozoreno i na jednom od poslednjih Svetskih ekonomskih foruma u Davosu, svedoče i iskustva iz barem tri poslednje ekonomske krize u kojima su ne mali udeo imali i neki od prethodno (pa i danas) vrlo moćnih brendova.

Ukratko, uz podsećanje da loše rukovodstvo ili liderstvo, potpomognuto” lošom regulativom predstavlja jedan od najvećih rizika o kojem se najmanje ili uopšte ne govori, najbolji su u brojnim analizama njihovog uspeha takoreći otvoreno pozvani da motre na vlastite lidere i da pritom imaju na umu da “rizik lošeg liderstva” ne znači samo opasnost od najbukvalnije zloupotrebe pozicije moći radi pribavljanja lične koristi i ostvarenja ličnih ciljeva, ili direktnu pljačku kase, nego- baš kao što nas je poslednja kriza i naučila – opasnost od usvajanja i promovisanja problematičnog sistema vrednosti i zanemarivanja onoga što se zove opšte dobro.

 

 

      13

 

Rizik o kojem se govori

Nasuprot tome, rizik o kojem se najviše govori jeste da se brend menadžerima i liderima na svim nivoima kompanija može dogoditi da ne prepoznaju i ne shvate potrebu za saradnjom, komunikacijom i “šerovanjem” (ne samo unutar kompanija nego i sa potrošačima), koju je nametnulo današnje globalizovano i društvenim medijima opsednuto tržište i da stoga ostanu “autistični”, “asocijalni” i zapravo ”nevidljivi”. IIi, rečima Džeza Framptona, prvog čoveka lnterbrenda ,brendovi koji su naučili da misle drugačije o ulozi koju igraju u životima svojih korisnika ili konzumenata i da tu ulogu ispune do kraja, dobili su priliku da promene svet na način koji je do nedavno bio nezamisliv”. lz čega sledi i da bi propast onih koji tu priliku propuste takođe mogla biti nezamisliva.

Ilustracije radi, američka agencija Simply Measured “izmerila” je da je u poslednjem kvartalu 2013. godine 98 odsto brendova iz lnterbrendovog “društva” najvrednijih i sa Forbsove liste 100 najboljih malih preduzeća u Americi bilo aktivno na Tviteru (Twitter), da od lnterbrendovih šampiona 58 odsto ima najmanje 100.000 sledbenika, dok je 17 odsto već obezbedilo više od milion, a da su Forbsovi pobednici koji u proseku tvituju tri puta dnevno, odnosno 670 puta mesečno tako obezbedili prosečno po 7.879 sledbenika.

Ovako dramatičnom širenju kruga virtualnih pristalica doprinela je činjenica da je oko 92 odsto vrhunskih brendova Inter-brenda “tvitovalo” najmanje jednom dnevno (prosek za svih 100 brendova je 12 puta dnevno), a da je prvih deset sa liste najboljih to radilo u proseku 1.562 puta mesečno, ili četiri puta više od ostalih (lošije plasiranih). Najzad, trećina od 100 najvrednijih (31 odsto) “postovala” je više od 10 tvitova na dan, dok je sa Forbsave liste toliko aktivno bilo svega četiri odsto kompanija.

 

 

3

Prizori s udaljenih destinacija – Gucci i GE rast vrednosti brendova po sedam odsto

Pa ipak, detaljnija analiza je pokazala i da između broja tvitova i broja sledbenika postoji niska korelacija, što se, pored ostalog, tumači i time da je na neki način, i kako to obično i biva u virtualnim druženjima, svako tu zapravo pričao samo sa sobom. Jer, tek nešto više od polovine (54 odsto) lnterbrendovih 100 pobednika dnevno je poslalo barem jedan direktni odgovor (dakle “kliknulo” na “reply”) – što znači i da su više radili na pukoj promociji brenda nego što su stvarno osluškivali i odgovarali na “želje i čestitke” svojih takozvanih “sagovornika”.

Na lnstagramu je od 100 lnterbrendovih pobednika svoj nalog u poslednjem kvartalu imao 71 brend, od kojih je 57 odsto u proseku nedeljno postovalo barem jednu fotografiju, dok su Google+ i Pinterest koristila 73, odsnosno 74 brenda.

Uticaj i efekti prisustva i kampanja na Facebooku odavno su do tančina utvrđeni i preračunati u konkretne sume bilansima i sad se prešlo na detaljnije analize stavova i preferencija pripadnika različitih starosnih, profesionalnih, rodnih i ostalih grupa, i naravno, na isto to kod konkurencije. Jer, istraživanja su pokazala i da su, iako Facebook prednjaci u odnosu na sve druge društvene mreže i e-mail provajdere u šest u tom smislu najzanimljivijih industrija – mediji, maloprodaja, igra i zabava, potrošački brendovi, muzička industrija, ali i B2B oblast-njegovi konkurenti, a pre svega Google i Linkedln upravo u sektoru B2B u poslednjem kvartalu prošle godine ostvarili rast učešća u ukupnom broju ,logovanja” od po dva odsto. To im je donelo i rast ukupnog udela u B2B komunikaciji preko društvenih mreža na 28 procenata, što je takoreći za korak manje od Facebookovih 30 odsto. Takođe, pokazalo se i da kompanije češće koriste Twitter, da “fejsbukovci” imaju nešto nepovoljniju obrazovnu strukturu i da Facebook, zapravo, u starosnim kategorijama iznad 35 godina, na svim meridijanima beleži pad broja korisnika.

Pobednici i gubitnici

Bez obzira na navedene statističke finese upravo u brojkama koje govore o desetinama miliona korisnika uzrasta od 13 do 34 godine nalazi se deo objašnjenja za to što je kao vodeći i jedini brend društvenih mreža, Facebook ostvario ogroman napredak na lnterbrendovoj listi. Ostatak objašnjenja sadržan je u tome što je u prošloj godini ovaj brend zabeležio i rast prihoda i zarade po akciji, što je svoju globalnu bazu kornsika povećao za 26 odsto (čemu je najviše doprineo rast u azijsko pacifičkom regionu), što je broj njegovih mobilnih korisnika u 2013. povećan za 51 odsto, što su upravo njegove mobilne reklame uzele više od polovine ukupne sume koju je advertajzing industrija lane potrošila na društvene mreže, a neki bi rekli i u tome što je u međuvremenu kupio lnstagram ili za direktora marketinga dobio bivšeg izvršnog direktora Google-a, koji se kao lider i pokazao i dokazao.

No i sam Google je, zahvaljujući pre svega unapređenju svoje osnovne ponude (Search, Android i Gmail) ali i brojnim drugim inovacijama (poput Google Glassa i samohodnog vozila, na primer) ostvario značajan rast vrednosti brenda od 34 odsto (na 93,291 milijardu dolara), što mu je u slučaju lnterbrenda donelo drugo mesto i na generalnoj listi 100 najvrednijih i na listi onih koji su ostvarili najveći rast. Pored njega, među brendovima s najvetim rastom na ovoj listi su i Amazon (27 odsto), i pomenuti Samsung, koji je zabeležio rast vrednosti od 20 odsto i zauzeo osmo mesto, nadmašivši pritom glavnog rivala (Apple) u prodaji pametnih telefona.

 

 

4

Različiti su kriterijumi za ocenu odgovornosti bankarskih proizvoda i usluga

Uzgred, i svih sedam rangiranih luksuznih brendova spadaju u pobednike 2013. godine, jer su svi ostvarili rast vrednosti, i to u većini slučajeva dvocifreni. Šampioni rasta među njima su brendovi Prada (30 procenata), Cartier (26), Hermes (23) i Burberry (20 odsto), mada i Gucci sa sedam odsto, Luis Vuitton sa sest i Tiffany’Co. pet procenata mogu biti zadovoljni, jer je to na nivou ili više od rasta koji su zabeležili Coca-Cola, IBM, Microsoft, Mercedes Benz ili General Electric. Ilustracije radi, General Electric (GE) je ostvario isti rast kao i Gucci, a zapravo ga, prema mnogima, pre svega duguje svom portabl ultrazvučnom dijagnostičkom aparatu sa kojima je napravio revolucionarni prodor u zdravstvenoj industriji i dijagnostičke procedure učinio dostupnim na najudeljinijim mestima gde ne postoji adekvatna zdravstvena zaštita. Gucci takođe, kao i svi luksuzni brendovi, svoj rast duguje prodoru na najudaljenija mesta, odnosno, tržišta na kojima je luksuz do nedavno bio ne samo nedostupan, nego i ideološki neprihvatljiv.

Što se tiče najvećih gubitnika, nekadašnji lideri u kategoriji inače već godinama dobitničkih sektora tehnologije i elektronike, Yahoo! i Blackbery izgubili su mesta na lnterbrendovoj listi dok je Nokija s padom vrednosti od 65 odsto, koji ju je sa 19. srozao na 59. mesto, ostvarila najveći do sada zabeležen pad u ovoj vrsti rangiranja. Uz to, pokazalo se da ni brendovi kao što su Nintendo (pad vrednosti od 14 odsto) i Dell (pad od 10 odsto) nisu uspeli da uhvate korak s vrtoglavim promenama u svetu mobilnih, digitalnih i društvenih medija.

Elektrifikacija – ponovo u modi

Što se tiče eksplicitno iskazane brige o planeti Zemlji, činjenica da pet od prvih deset mesta na lnterbrendovoj listi 50 najzelenijih, odnosno brendova najviše posvećenih održivom i odgovornom poslovanju zauzimaju brendovi koji dolaze iz autoindustrije (pri čemu Tojota i dalje neprikosnoveno ostaje na prvoj poziciji), ukazuje da je preoblikovanje ove industrije, započeto pre nešto više od decenije, uveliko u toku. Takođe i da je nekada ideološki obojena i opterećena reč elektrifikacija definitivno ponovo u modi – barem kada su u pitanju automobili.

Drugim rečima, investicije u komercijalizaciju proizvodnje električnih ili vozila s nultom emisijom štetnih gasova, i dalje izrazito rastu, uprkos problemima s kojima se suočavaju i sami proizvođači tih automobila i proizvođači baterija za njih, a na kraju i urbani planeri koji treba da obezbede infrastrukturu za njihovu masovnu upotrebu. Sve to nije, dakle, omelo inivatore kao što su Nisan, koji je u svom sektoru zabeležio najveći proboj i rast vrednosti brenda u 2013. godini (25 odsto i proboj sa 73. na 65. mesto), ili Tesla (brend kojeg još nema na listi), da, iako svesni da prihvatanje ovih automobila može potrajati duže nego što se očekivalo, nastave da misle na duge staze i promovišu “eko – automobile” kao odgovoran i pametan izbor za budućnost.

No, dok ta budućnost ne nastupi, Tojotin prvi hibrid “prijus”, koji sa 1,2 miliona prodatih primeraka čini polovinu svih hibridnih automobila na putevima u SAD (plus 2,9 miliona prodatih širom sveta), za mnoge potrošače ostaje zapravo simbol čitavog tog koncepta – što se suštinski odražava i na vrednost i reputaciju samog brenda. I ostali rangirani auto brendovi, ako ne proizvodnji električnih automobila, svoje pozicije na ovoj listi duguju ulaganjima u tehnologije koje donose drastičnu redukciju emisije štetnih gasova, povećanje efikasnosti, štednju goriva i slično. To važi i za ferari, koji se u ovaj pokret uključio s namerom da svojim modelom Hyper Hybrid pokaže da eko-automobili ne znače nužno i sporije automobile.

U korak s automobilskim, premda i značajno brojniji od njih, u ovom pravcu i dalje idu tehnološki brendovi koji, kako kažu analitičari lnterbrenda, nastavljaju da pomeraju granice mogućeg i koji su vlastitu poslovnu filozofiju iz prethodne decenije i inovativnost usmerenu na proizvodnju što moćnijih i efikasnijih mašina takođe redefinisali – ovoga puta u filozofiju proizvodnje što moćnijih i pametnijih, odnosno, zelenijih i odgovornijih mašina. Pri čemu se moć i pamet mere i ocenjuju na svim nivoima i u svim elementima- od sirovina za njihovu proizvodnju do načina i metoda za njihovu reciklažu.

Tehnološki i sektor elektronike su uz to u protekloj godini možda i najnedvosmislenije pokazali da je zeleno ne samo pokretač inovativnosti i prodaje u njima samima, već i da tehnifikacija čitavog sveta i gotovo svih oblasti života kroz inkorporiranje njihovih zelenih elemenata u razne druge industrije vodi odgovornijem poslovanju i doprinosi očuvanju životne sredine – kao, barem deklarativno, univerzalnom cilju.

Zanimljivo je i da je pomenuta Nokija, koja je zabeležila istorijski pad ukupne vrednosti brenda istovremeno značajno napredovala i zauzela prestižno deveto mesto na listi najzelenijih globalnih brendova i time otvorila nova pitanja na temu troškova i benefita održivog poslovanja.

Zanimljivo je da je svoje mesto na listi najzelenijih dobila i španska banka Santander (pored još tri finansijske institucije) koju su i Financial Times i lnternacional Finance Corporation (IFC) 2012. godine uvrstili na svoje, u bankarskoj industriji visokočenjene liste održivih/odgovornih banaka. “Zelena” ili “odgovorna strategija” ove banke pored ostalog podrazumeva i njeno obećanje da će klijentima nuditi odgovorne i održive proizvode i usluge, ali i u svim svojim poslovima i poslovnicama u svetu meriti i kontrolisati emisiju štetnih gasova, potrošnju energije, proizvodnju otpada i razne druge faktore koji mogu štetno uticati na životnu sredinu. I mada je u protekloj godini zabeležila izvesno povećanje jaza između percepcije u javnosti i stvarnog učinka, to se nije drastičnije odrazilo na vrednost njenog brenda – što se pak ne može reći i za poverenje klijenata. A upravo će poverenje, tvrde analitičari, i u ovoj godini biti ključni i najteže dostižan cilj za brendove finansijske industrije – posebno za banke. Jer tu, podsećaju, više nego igde drugde važe Ničeove reči – “Ne uznemirava mene to što si me slagao. Uznemirava me to što od sada više ne mogu dati verujem.”

 

 

Untitled

BrandFinance – 16 najvrednijih svetskih brendova

Interbrend - 31 najvrednijih globalni brendova

Interbrend – 31 najvrednijih globalni brendova

Filozofija svežeg voća i povrća

Svoju listu 10 najzelenijih, ali američkih brendova, sačinila je i agencija Brend fajnans, a specifičnost te liste je što se na njoj nalaze i dva maloprodajna lanca pre svega prehrambenih proizvoda – drugoplasirani Whole Foods i petoplasirani Trader’s Joe’s – koji se inače u rangiranjima te vrste retko kada pojavljuju.

0 prvoplasiranom brendu Seventh Generation, dovoljno govori činjenica da je u svega 25 godina dugoj istoriji proizvodnje sto posto prirodnih sredstava za ličnu i higijenu domaćinstva već osvojio gotovo sva u toj kategoriji postojeća (ne samo američka) priznanja za inovativnost, društvenu odgovornost, etičko poslovanje, brigu o životnoj sredini, održivost itd.

“Zeleni pogled na svet” uz jednostavan mota “zdavlje počinje ovde” i jasno precizirano šta hrana u njegovim rafovima ne sme da sadrži doprineli su, nema sumnje, i dobrom plasmanu brenda Whole Foods, u čijoj ponudi 100 odsto organski proizvedena hrana čini 46 procenata, hrana koja je 95-99 odsto organski proizvedena 40 procenata, a hrana koja je od 70 do 94 odsto organskog porekla preostalih 14 procenata. Ovaj brend koji je u 2013. godini procenjen na 1,524 milijarde dolara i svrstan među 50 najvrednijih američkih maloprodajnih brendova, potrošačima je poznat i po tome što se u njegovim samoposlugama, po različitim cenama, može kupiti voće i povrće različite svežine. Najskuplje je ono ubrano istog jutra kad se i kupuje, odnosno prodaje premda i ono često već od večernjih sati počinje i sa svakim novim danom nastavlja da pojeftinjuje (uvek za dolar ili 99 centi) – što je poslovni potez koji potrošači prepoznaju kao elementarno poštovanje i uvažavanje zdravog razuma. Jer, tu nije reč ni o kakvoj “akciji” već o principu koji spada u domen misije, vizije, strategije ili naprosto politike kompanije, na kojoj se gradi, ne samo odnos prema kupcima, nego i odnos prema dobavljačima, i praksa fer trgovine i generalno društvena odgovornost kompanije, uključujući i odgovornost u sopstvenoj proizvodnji organic proizvoda – od prehrambenih (u saradnji sa lokalnim farmerima) i proizvoda kućne eko-hemije i eko-sredstava za ličnu higijenu pa do prirodnih vitamina i saplemenata razvijenih u vlastitim laboratorijama…

 

 

8

 

 

Takva poslovna filozofija ili poslovna kultura, doprinela je i tome da se kompanija Whole Foods, dobro plasira i na listi najpoželjnijih američkih firmi za rad koju je, na osnovu anketiranja zaposlenih u više od 300 vodećih američkih kompanija, nedavno sastavio časopis Fortune. Kriterijumi za rangiranje zasnivali su se na analizi stavova zaposlenih o kredibilitetu menadžmenta, analizi ocena zadovoljstva vlastitim poslom, ocena mogućnosti za saradnju i napredovanje, ocena komunikacije, a na kraju, naravno, i plata i ostalih benefita. Prvi na toj listi je, kao i godinama unazad, Google, ali se kompanija Whole Foods sa osvojenim 44. mestom pokazala poželjnijom od brojnih ikona američkog korporativnog sveta uključujući tu i Goldman Sachs, Cisco, Deloitte, American Express, Adobe, Intel, pa i Microsoft, koji je zauzeo gotovo dvostruko lošiju 86. poziciju. lstovremeno, u anketi u kojoj je učestvovalo 4.700 izvršnih i ostalih direktora vodećih američkih firmi, koji su mogli da navedu bilo koje ime, a ne da zaokruže neko od ponuđenih, “fenomen Whole Foods” našao se na 20. mestu od 50 kompanija kojima se anketirani najviše dive i tako ponovo iza sebe ostavio Microsoft, ali i Samsung, McDonald’s, Nestle, Facebook i, sto je posebno zanimljivo i zbog čega se i govori o “fenomenu”- eBay (44. mesto). Jer, upravo se eBay, prema lnterbrendu jedan od 100 najvrednijih brendova na svetu (13,162 milijarde dolara) i Amazon (takođe jedan od šampiona lnterbrenda) smatraju budućnošću maloprodaje i krunskim dokazom da je sudbina kupovine da od nekada fizičkog iskustva, sve više postaje i na kraju sasvim postane virtualno iskustvo.

 

 

7

 

 

A ko su “kraljevi” sveta finansija?

 

 

10 ( od 100) top brendova finansijske industrije

10 (od 100) top brendova finansijske industrije

Kada je reč o rang-listi 100 najvrednijih i najmoćnijih globalnih brendova finansijske industrije, koju je početkom ove godine objavio Brend fajnans, među prvih deset plasirale su se četiri američke, tri kineske i po jedna britanska, francuska i španska banka. Svaki brend procenjivan je, inače, osim prema standardnim merilima koja se odnose na samu finansijsku snagu i sa stanovišta rizika i potencijala u poređenju s konkurentskim brendovima. Tako je američka kompanija za finansijske usluge Wels Fargo, sa sedištem u Kaliforniji, čiji je brend procenjen na 30,242 milijarde dolara zadržala proslogodišnje prvo mesto, i tako se u ovogodišnjem prestižnom – kraljevskom društvu (RanKings) našlo i 11 novih finansijskih institucija koje lane nisu bile rangirane, dok je nekoliko poznatih imena – kao što su Amrican Express ili Visa (u 2013. godini osmo i 25. mesto sa vrednostima brendova od 19,000 odnosno 7,560 milijardi dolara) – izgubilo svoje pozicije. Poređenja radi, prema uopštenijim kriterijumima po kojima sve globalne brendove, nezavisno od delatnosti, rangira lnterbrend, ova dva brenda zadržala su ili čak popravila svoje pozicije na listi što najvrednijih. American Express, procenjen po njihovoj metodologiji na 17,646 milijardi dolara (što je za 12 odsto više nego lane) tu je, naime, zauzeo 23. mesto u generalnom plasmanu, a prvo kada je reč o finansijskim uslugama, dok je Visa, procenjena na 5,465 dolara, uprkos rastu vrednosti brenda od 11 odsto, ostala na prošlogodišnjoj 24. poziciji, odnosno devetoj u okviru sektora. S druge strane, na lnterbrendovoj listi nema prvoplasiranog sa liste Brend fajnansa (WelsFargo), ali je, s vrednošću od 4,206 milijardi dolara poziciju na njoj dobio američki MasterCard kojeg nema među Brend fajnansovim “kraljevima”.

 

 

9

 

 

Nemačko holandska TRKA u pouzdanosti

Časopis Global Finance sačinio je na osnovu procene dugoročnog kreditnog rejtinga i ukupne aktive rang-listu 50 najpouzdanijih i najsigurnijih banaka i bankarskih brendova u 2013. godini, odabranih među 500 najvećih širom sveta. U prvih deset najbolje rangiranih banaka našle su se tako četiri nemačke banke, tri holandske i po jedna francuska, luksemburška i švajcarska. Samo jedna od tih deset banaka, i to holandska Rabobank, stekla je i mesto (37), na Brend fajnansovoj listi najvrednijih brendova globalne finansijske industrije.

Autor teksta je Slađana Madžgalj.

Autor

Gost 


2 Komentara

  1. nenad :
    09.12.2014 u 08:13|Permalink

    Applae je nesumljivo odlicna kompanija, ali nikada ne kupujem nista njihovo, zato sto me nerviraju njihove premijum cene. Kod nekih ljudi imati Applov proizvod znaci statusni simbol a to necu da prihvatim

  2. Marija :
    26.01.2015 u 08:06|Permalink

    Vrlo poučan članak!

Napiši komentar

Newsletter pretplata

Autori Tagovi
  • Aleksandar Duković (4)
  • Aleksandar Nedeljković (1)
  • Aleksandar Nešić (1)
  • Aleksandar Pejčić (1)
  • Aleksandar Predić (2)
  • Aleksandar Teofilović (3)
  • Aleksandra Dutina (2)
  • Aleksandra Janković (1)
  • Aleksandra Paunić (1)
  • Aleksandra Đorđević (2)
  • Almir A. Budalica (20)
  • Ana Petonjić (1)
  • Ana Petrović (1)
  • Andreas Graf (1)
  • Andrej Beslać (1)
  • Andrej Kuku (1)
  • Andrija Pavlović (2)
  • Anja Atanasijević (1)
  • Anja Dadasović (1)
  • Biljana Dimitrijević (1)
  • Biljana Dukovic (1)
  • Biljana Masić (6)
  • Bjarte Bogsnes (1)
  • Bogdan Kravić (1)
  • Bojan Grahovac (1)
  • Bojan Pavlović (1)
  • Bojan Radoš (2)
  • Bojan Radun (1)
  • Bojan Šćepanović (517)
  • Bojana Pejčić (26)
  • Bojana Radović (1)
  • Bojana Vesić Anić (1)
  • Bojana Vesić Antić (1)
  • Branislav Lončar (3)
  • Branislav Vujović (1)
  • Branislav Zobenica (1)
  • Cmilja Tucaković (1)
  • Dalibor Pajić (1)
  • Daniela Laketic (31)
  • Danijela Medić (1)
  • Danijela Popović (1)
  • Danijela Resimić (1)
  • Danijela Tuco (1)
  • Darko Bjelić (2)
  • Darko Samardžija (1)
  • Darko Vlajkovic (27)
  • David Momčilović (1)
  • Davor Sakač (1)
  • Dejan Marković (1)
  • Dejan Đorđević (1)
  • Dejana Manić Kavgić (2)
  • Denis Trbović (3)
  • Desa Ćuk (1)
  • Dimitrije Stojanović (1)
  • Vojislav Marjanović (3)
  • Dragan Radosavljević (2)
  • Dragan Ranisavljević (1)
  • Dragan Vještica (3)
  • Dragana Gondžo (1)
  • Dragana Guzina (1)
  • Dragana Lukić (1)
  • Dragana Nerandžić (1)
  • Dragana Ovčarov (1)
  • Dragana Stojanović (2)
  • Dragana Đorđević (1)
  • Draško Marković (1)
  • Dražan Planinić (1)
  • Dušan Krejaković (1)
  • Excel genije! (151)
  • Fabrizio Renzi (1)
  • Goran Petrović (1)
  • Goran Popović (4)
  • Goran Slijepčević (1)
  • Goran Vasić (1)
  • Goran Vujasinović (1)
  • Gorana Golubovic Vuksanovic (1)
  • Goranka Radojčić (2)
  • Gordana Jankov (1)
  • Gostujuci autor (514)
  • Ilija Vujović (1)
  • Irina Zdravković (2)
  • Istok Pavlović (1)
  • Ivan Anđelković (1)
  • Ivan Bešker (1)
  • Ivan Ćirković (1)
  • Ivan Dačković (1)
  • Ivan Kostadinović (1)
  • Ivan Veselinović (3)
  • Ivan Đurić (1)
  • Ivana Dagović (1)
  • Ivana Jevtić (1)
  • Ivana Milić (1)
  • Ivana Popović (1)
  • Ivana Savović (1)
  • Ivana Višnjić (3)
  • Ivana Vlahović (1)
  • Jasenka Stekić (1)
  • Jelena Jovanović (1)
  • Jelena Lečić Mirčetić (1)
  • Jelena Radovanac (1)
  • Jelena Ristić (1)
  • Jelena Stojmenović (1)
  • Jelena Vučković (1)
  • Jovan Gligorijević (1)
  • Jovan Krstić (1)
  • Jovana Kondić (2)
  • Jovana Stanojčić (1)
  • Jovo Stokić (2)
  • Katarina Ćevriz (2)
  • Kristina Bojović (1)
  • Ksenija Karić (1)
  • Lazar Džamić (1)
  • Leo Pandžić (2)
  • Lidija Latinović (1)
  • Ljubomir Skupek (1)
  • Lucija Vesić (1)
  • Maja Mrkalj (1)
  • Maja Nikčević Rmandić (1)
  • Maja Petrović (1)
  • Maja Šobot (1)
  • Maja Verlašević (1)
  • Maja Zikic (1)
  • Mari Glavonjić (2)
  • Marija Đurović (1)
  • Marija Kostić (1)
  • Marija Rokvić (1)
  • Marija Švigir (32)
  • Marija Tatarević (3)
  • Marijana Krička (1)
  • Marina Mitić Jekić (1)
  • Mariora Andraš Tomić (1)
  • Marko Agatonović (2)
  • Marko Bekić (1)
  • Matjaž Fajfar (2)
  • Milan Listeš (2)
  • Milan Maglov (1)
  • Milan Manić (1)
  • Milan Marković (1)
  • Milan Milenković (1)
  • Milan Radivojevic (1)
  • Milan Simić (1)
  • Milan Zaletel (1)
  • Milan Đorđević (1)
  • Mile Mitrović (47)
  • Milena Janjić (3)
  • Milena Nikolov (1)
  • Milena Radosavljević Đorić (1)
  • Milena Rajić (1)
  • Milenko Dželetović (1)
  • Milica Altgelt (1)
  • Milica Ivic (1)
  • Milica Đorđević (1)
  • Miloš Cvetković (7)
  • Miloš Jauković (1)
  • Miloš Jeličić (2)
  • Miloš Nedeljković (1)
  • Miloš Pucarević (1)
  • Miloš Puzić (1)
  • Miloš Simić (1)
  • Miloš Vasić (1)
  • Miloš Zeković (1)
  • Miona Živkov-Ivanišević (4)
  • Mirjana Pašalić (2)
  • Jelena Jovanović (5)
  • Mladen Ranković (1)
  • Natalija Jegdić (1)
  • Natalija Mihajlović (1)
  • Natalija Pešić (2)
  • Natalija Popovic (1)
  • Nataša Kuzmanovski (1)
  • Nataša Stamenković (2)
  • Nataša Žikić Buha (1)
  • Nebojša Vlatković (1)
  • Neda Čičarević Tepić (1)
  • Neda Jovanović (1)
  • Nemanja Knežević (1)
  • Nemanja Nikolić (3)
  • Nenad Dlačić (1)
  • Nenad Kovačević (1)
  • Nenad Radunović (1)
  • Nenad Trajkovski (1)
  • Nevena Dokmanović (1)
  • Nevena Radovanović (1)
  • Nevena Vračar (1)
  • Nikola Avram (1)
  • Nikola Cvijanović (1)
  • Nikola Petreski (1)
  • Nikola Stokić (2)
  • Nikola Turkan (1)
  • Nikša Vušurović (1)
  • Olga Mirković (1)
  • Olivera Dostanić (1)
  • Olivera Krneta (1)
  • Olivera Nikodijević (1)
  • Petar Ćurčić (1)
  • Petar Popović (1)
  • Petar Živković (3)
  • Predrag Krasojevic (7)
  • Predrag Kudra (1)
  • Predrag Micić (1)
  • Predrag Petrović (5)
  • Rade Hajder (1)
  • Rade Radanović (2)
  • Rade Stojisavljević (1)
  • Radomir Petronijević (1)
  • Rajko Vasojević (1)
  • Roland Seeliger (1)
  • Sandra Rapo (1)
  • Sanja Jevđenijević (1)
  • Sanja Mrđanov (2)
  • Saša Stamenković (1)
  • Silvia Tomić (1)
  • Slavica Vučetić (1)
  • Slavica Vujičić (1)
  • Slaviša Lečić (2)
  • Slavko Vujnovic (7)
  • Slobodan Anić (2)
  • Slobodan Radoičić (1)
  • Slobodan Roksandić (1)
  • Slobodan Žepinić (1)
  • Snežana Glavonjić (1)
  • Snežana Trajkovski (1)
  • Snježana Pivaš (1)
  • Sonja Nenić Andreev (1)
  • Srdjan Grbić (1)
  • Srđan Grubić (1)
  • Srđan Pavlović (1)
  • Stefanija Georgieva (8)
  • Stevan Ćomić (1)
  • Svetlana Mirković Borčić (1)
  • Svetlana Pajić (1)
  • Svetlana Žikić (2)
  • Tamara Dragašević (1)
  • Tamara Lazić (3)
  • Tamara Matović (2)
  • Tatjana Bolpačić (22)
  • Tatjana Jovanović (1)
  • Tatjana Lukić (2)
  • Tijana Anđelić (1)
  • Tijana Drljević (1)
  • Tijana Rauš (1)
  • Tomislav Mimica (1)
  • Vedran Babik (1)
  • Vedrana Božić (2)
  • Vedrana Vukša (1)
  • Velibor Ilić (1)
  • Veljko Stanojković (1)
  • Veljko Žarić (1)
  • Veroljub Zmijanac (1)
  • Vesna Stojanvić (1)
  • Violeta Kovačević (1)
  • Vladan Buha (1)
  • Vladan Matović (1)
  • Vladimir Petković (2)
  • Vladimir Popović (1)
  • Vladimir Stojković (1)
  • Yeghishe Avagyan (1)
  • Žaklina Teofilović (2)
  • Žarko Milovanović (1)
  • Žarko Savić (1)
  • Željko Ćulibrk (1)
  • Željko Vidojević (1)
  • Živka Mutlak (1)
  • Živorad Radovanović (1)
  • Zoran Blagojević (1)
  • Zoran Daljević (1)
  • Zorica Dinić (1)
  • Zorica Popović (1)
  • Đorđe Koprivica (2)
  • Đorđe Milinković (1)
  • Đorđe Živanović (1)
  • Trenutno nema magazina