Kako izračunati cenu koštanja (product costing) – 5. sastanak ICV Srbija
20 septembra 2012 imali smo 5. sastanak ICV Srbija (klub controllera).
Glavna tema sastanka je bila Product costing (cena koštanja).
Nije da se hvalimo, no ovo je bio najsposećeniji sastanak do sada. Kiša je padala ko luda, nevreme u Beogradu, gužva u saobraćaju (Pančevački most, Gazela)… no 70 controllera je došlo na sastanak. I, skoro svi su ostali i do kraja. Dakle, ovo smo mi – controlleri Srbije.
Ako želite još više slika, onda pogledajte Facebook Fan page.
Što se tiče sastanka, imali smo 4 predavača:
- Dragan Vještica, ex controller CARLSBERG
- Dr Vojislav Marjanović, profesor controllinga na Singidunum Univerzitetu
- Biljana Janaćković, Pomoćnik direktora za investicije i unapređenje poslovanja, ESSENSA
- Darko Bjelić, šef controllinga ATB SEVER
Više informacija o ICV Srbija možete pronaći ovde, a možete pogledati i i kako su izgledali prethodni sastanci:
- 3.sastanak, Kako izleda controlling u kompanijama u Srbiji, 29 mart 2012, Telenor
- 4.sastanak, Sales controlling, 24 maj 2012, Farmalogist
Pa, hajde da konačno vidimo i kako je izgledalo na sastanku.
1. Bojan Šćepanović, direktor, MCB Menadžment Centar Beograd i predsednik, ICV Srbija je kratko dao pregled dešavanja.
Rezultati za ICV Srbija su:
- 1 godina postojanja ICV Srbija
- 4 održana sastanka, 3-6 predavača po sastanku
- 70-80 controllera po sastanku
- 106 članova
- 4 mesto po broju članova u čitavom ICV svetu!
U 2013 godini jurimo bronzanu medalju u ICV svetu (3. mesto). Ko zna, možda nam i Dačić pokloni stan za osvojenu bronzanu medalju
2. Dragan Vještica, ex controller u Carlsbergu je dao pregled obračuna Product costinga u pivari.
Dragan je bio konkretan, jasan, precizan. Nismo saznali koliko košta Lav pivo no, videli smo jedan sjajan sistem na delu kako radi. Meni se posebno svideo slajd sa podelom Cost centara.
3. Dr Vojislav Marjanović je jedan od retkih doktora controllinga na ovim prostorima.
Ono što je zanimljivo kod Vojislava je to što je “Nemački đak”, tako da izvorno poznaje controlling u nemačkom duhu.
Voja nam je u zanimljivom predavanju dao dosta informacija oko SAP-a, a videli smo i uživo kako izgleda modul za Product costing za SAP. Vreme od 40 minuta je bilo kratko da se sve predstavi, no mislim da se većina zainteresovala za SAP. Samo da još imamo 500.000€ za manju instalaciju SAP-a
4. Biljana Janaćković iz ESSENSE je bila pravo osveženje.
Posle 2 predavača koji su imali dosta “SAP-orjentisane” prezentacije, vratili smo se na stari, dobri Excel. Biljana radi u sjajnoj srpskoj farmaceutskoj kompaniji ESSENSA i ona se najviše fokusirala na način formiranja prodajne cene.
5. E, a onda nas je Darko opet vratio na SAP.
Darko dolazi iz Subotice (ATB Sever) i on nam je na vrlo ležeran, opušten ali i vrlo stručan i konkretan način objasnio način obračuna cene koštanja u ATB Sever. ATB Sever proizvodi motore i ima dosta specifičnu proizvodnju (rok izrade motora i po 6 meseci, proizvodnja po projektima, po 6.000 delova u jednom motoru…). Ukratko, pravi izazov za controlling. Mislim da su svi saglasni da Darko sjajno pliva u controlling vodama. Darko je pričao i o alokacionim ključevima, i standardnim cenama i POC (Percentage of Completion…).
I, na kraju šta reći ?
Idemo dalje. ICV Srbija je postao referentno mesto za controllere u Srbiji (management accounting, plan i analiza, reporting, analitičari…). U 2013 planiramo nova iznenađenja: sastanke, druženja, konferencije, knjige, treninge…
Dakle, ako te zanima kako da kao controller pomogneš menadžeru da ostvari profitne ciljeve – pridruži nam se!
Autor
Bojan Šćepanović
MCB Menadžment Centar Beograd
063 7004 518
3 Komentara
Bravo za Biljanu.Pravi nacin formiranja prodajne cene, samo da bi se isti primenio , potrebno je znati :
-da li direktan rad u proizvodnji podrazumeva cisto norma sate proizvodnih radnika,
-gde su svrstane zarade inzinjera i ostalih koji opsluzuju proizvodnju, da li su oni u kategoriji “opsti troskovi proizvodnje”.
Potrebno je znati kako se utvrdjuje broj potrebnih sati ove grupe radnika za proizvodnju jedinice proizvoda, a potom koliko iznosi vrednost jednog sata i to kako te grupe , tako i grupe direktnog rada.
Isto se odnosi i na grupu troskova direkcije, koji su kljucevi za raspored troskova po grupama.
Odgovore na sva ova pitanja daje dobar sistem “izrade prekalkulacije”,a zatim koliko su ostvareni troskovi daje sistem “postkalkulacije”.
Moram izraziti pohvale, jer je jedini tacan i siguran sistem za izradu prodajne cene, samo sto je potrebno mnogo detalja da bi se isti primenio.
Ovo pisem jer su mi poznati ti detalji koji nedostaju, jer sam godinama radila na tome.
Sto se tice kontrolera, oni bi morali znati sve ovo, kako bi mogli pomoci svojim menadzerima.
Jos nesto, neznam da li je predavac o SAP-u pricao i o uvodjenu SAP-a u proizvodnju,jer dok sam radila ,svi koji su nudili uvodjenje ovog programa,nudili su uvodjenje u oblast finansija, skladista, prodaje ljudskih resursa, ali proizvodnju niko nije spominjao.
Pozdrav, Radmila Babic
Prenosim vam par iskustava iz farmaceutske industrije:
– direktan rad uvek podrazumeva norma sate proizvodnih radnika
– normiranje vremena rade tehnolozi u proizvodnji i belezi se u tabelama koje opisuju tehnologiju, matične recepture, operacije (kako se gde zove)
U proizvodne troskove pored direktnih troskova rada treba ukljuciti sledece troskove:
– razvoja
– menadzmenta proizvodnje prema pogonima
– odrzavanje pogona
– odrzavanje masina i opreme
I to sve prema posebnim kljucevima za raspodelu
Ne bih sada ulazio u troskove ostalih odelenja.
U SAPu postoji proizvodnja i normalno se uvodi kao i ostale funkcionalnosti. To su moduli PP odnosno za farmaciju modul PP-PI. Ako nemate proizvodnju onda imate modul CO – controlling ali onda morate sami uneti sve elemente za preracun sto je izuzetno naporno.
Pozdrav
Zoran Djurdjevic
Lepo je sve što ste rekli, ali ovaj problem nije tako jednostavan ovo je školski primer. Postoje firme sa više različitih prihoda kao : prihodi od proizvodnje više vrsta proizvoda, prihodi od maloprodaje, prihodi od izdavanja objekata, prihodi od držanja robnih rezervi, prihodi od velikoprodaje, prihodi od tranzitne prodaje, davanja u zakup delova mašina, rente na poljoprivrednom zemljištu. A sa druge strane troškovi kamata, kredita, troškovi proizvoda za sopstvene potrebe, transportni troškovi i jos puno toga. Kako u tom slučaju uraditi cenu recimo belog hleba od 500g. Zaboravih da napomenem da se radi o pekari sa oko 120 vrsta proizvoda od hleba i peciva. Molim ako imate ideju ili me uputite na neku knjigu. Zahvaljujem