ILI GRADIŠ CRKVU, ILI TUCAŠ PROKLETI KAMEN - JOVO STOKIĆ (DIREKTOR KONSALTINGA), MENADŽMENT CENTAR BEOGRAD
Nakon što formulišemo strategiju koja je u skladu sa našom vizijom, misijom i vrednostima postavlja se logično pitanje - „A šta sada?“ Mnoge kompanije investiraju dosta vremena i novca u formulisanje strategije i nakon toga se zaustave, pa na kraju i ne dođe do implementacije. Zašto se to dešava?
Kriza u Ukrajini, nema se vremena, vanredni izbori, nema se para, daj da zatvorimo ovaj kvartal kako treba, lako ćemo se kasnije baviti strategijom...“
Ovo su samo neki od mogućih odgovora na pitanje zašto se strategija ne implementira.
Proces implementacije strategije je daleko komplikovaniji od kreiranja same strategije. U procesu formulisanja strateije najviše je angažovan top-menadžment, što je i logično, jer kako kaže Njegoš:
„Ko na brdu, ak imalo stoji više vidi no onaj pod brdom“.
Međutim, kada se top-menadžeri usaglase oko toga gde vide kompaniju za pet ili deset godina, onda sledi implementacija strategije koja uključuje mnogo, mnogo više ljudi. U stvari, uključuje sve zaposlene! Naravno, viši rukovodioci su zaduženi za planiranje i kontrolu, ali ostali zaposleni su ti koji će neposredno da izvršavaju strategiju i potrebno je da je dobro razumeju, kao i njihovu ulogu u procesu implementacije. E, sada zamislite kompaniju od 10.000 zaposlenih. Kakve su šanse da će svih 10.000 ljudi razumeti šta tačno treba da urade kako bi njihova kompanija bila tamo gde želi da bude za 10 godina? Mnogi neće ni razmišljati o strategiji ili će im biti svejedno da li će se strategija uspešno implementirati ili ne, jer jednostavno ne vide neku ličnu korist od toga („A gde sam tu ja?“). I to je potpuno razumljivo.
Top-menadžment će svakako biti motivisan, što je i prirodno, jer ako ništa drugo, ako ne realizuju strategiju onda će ostati bez bonusa jer neće ispuniti ciljeve koje su sami postavili, a možda za nekoliko godine neće više ni imati isto radno mesto ako se strategija ne sprovede u delo. Oni jednostavno vide direktnu korist od uspešne implementacije strategije. Oni učestvuju u izgradnji jedne divne crkve. Ali šta raditi sa ostatkom ekipe koja ne vidi viši cilj i oseća se kao da tuca kamen?
Upravo tu na scenu stupa Balanced Scorecard koji nam pomaže da strategiju prevedemo u operativne ciljeve, da te ciljeve jasno iskomuniciramo svima (kupcima, dobavljačima, upravnom odboru, investitorima i naravno zaposlenima) i da zaposlene motivišemo da daju sve od sebe kako bi se strategija uspešno implementirala.
Komunikacija i edukacija zaposlenih o misiji, viziji, vrednostima i strategiji je prvi korak za uspešnu implementaciju strategije, i tu nam Balanced Scorecard nudi strateške mape kako bismo svima jasno i vizuelno objasnili:


- Šta kompanija želi da ostvari
- Kako će kompanija da ostvari strateške ciljeve.
- nagrade na osnovu rezultata kompanije – ukoliko kompanija ostvari neke ili sve strateške ciljeve, izdvaja se određeni fond (recimo, 10 miliona) koji dele svi zaposleni. Ovde se svakoj meri na Scorecardu dodeljuje određeni ponder, s tim da zbir ukupnih pondera u sve 4 perspektive bude 100%. Na primer, ako je finansijska perspektiva ponderisana sa 50%, kada se ostvare svi finansijski ciljevi zaposleni će podeliti bonus od 5 miliona.
- nagrade na osnovu rezultata tima – svaki tim ili poslovna jedinica definiše ciljeve koji su u skladu sa strategijom i ukoliko realizuje ciljeve, svi članovi tima dobijaju bonus.
- Lični Scorecard – svi zaposleni kreiraju sopstvene kartice u saradnji sa svojim nadređenim i postavljaju ciljeve koji su u skladu sa 4 perspektive BSC. Ukoliko zaposleni uspe da ostvari svoje ciljeve, dobija bonus.
- „Da li znaš šta je ovo?“
- „Da li možeš da mi objasniš ovaj dokument?“
- „Kako će ono što si radio, pre nego što sam te prekinuo, imati uticaj na ostvarivanje jednog ili više ciljeva koje si video na dokumentu?“
- Šta kompanija želi da ostvari
- Kako će kompanija da ostvari strateške ciljeve.
- nagrade na osnovu rezultata kompanije – ukoliko kompanija ostvari neke ili sve strateške ciljeve, izdvaja se određeni fond (recimo, 10 miliona) koji dele svi zaposleni. Ovde se svakoj meri na Scorecardu dodeljuje određeni ponder, s tim da zbir ukupnih pondera u sve 4 perspektive bude 100%. Na primer, ako je finansijska perspektiva ponderisana sa 50%, kada se ostvare svi finansijski ciljevi zaposleni će podeliti bonus od 5 miliona.
- nagrade na osnovu rezultata tima – svaki tim ili poslovna jedinica definiše ciljeve koji su u skladu sa strategijom i ukoliko realizuje ciljeve, svi članovi tima dobijaju bonus.
- Lični Scorecard – svi zaposleni kreiraju sopstvene kartice u saradnji sa svojim nadređenim i postavljaju ciljeve koji su u skladu sa 4 perspektive BSC. Ukoliko zaposleni uspe da ostvari svoje ciljeve, dobija bonus.
- „Da li znaš šta je ovo?“
- „Da li možeš da mi objasniš ovaj dokument?“
- „Kako će ono što si radio, pre nego što sam te prekinuo, imati uticaj na ostvarivanje jednog ili više ciljeva koje si video na dokumentu?“