Hrvatski političari boje se jasnih ciljeva za strateško budžetiranje

Hrvatski političari boje se jasnih ciljeva za strateško budžetiranje

HRVATSKI POLITIČARI BOJE SE JASNIH CILJEVA ZA STRATEŠKO BUDŽETIRANJE

Hrvatsku investicijsku klimu nije dotukla financijska i gospodarska kriza, nego nestabilnost pravnog sustava i nepredvidljivi trendovi na tržištu rada, stoga pravosuđe treba ubrzati, a plaća mora biti primarni izvor prihoda, ne samo nužno zlo. Bar tako tvrdi Denis Petrović, voditelj projekta ‘Clean Start’ i jedan od ključnih konzultanata hrvatske i austrijske vlade te vlasnik konzultantske kuće Contrast.

 

pic 1

 Denis Petrović, konzultant austrijske i hrvatske vlade

 

Pocetkom 2012. počeli ste raditi kao konzultant hrvatske vlade. Koji su rezultati?

 -Poslije ‘Clean Starta’ iznjedrili smo neke strukturne projekte koji s jedne strane poboljšavaju učinkovitost javne uprave, a s druge strane donose fiskalne uštede. Takvi projekti ne povećavaju odmah proračunske prihode ili ušteđuju, dugoročni su, ali moraju se započeti i ne znači da će zadovoljiti sve sudionike, primjerice sindikate. Strukturne promjene nisu popularne, ali neizbježne su. Vidljivo je koji su to projekti: svi su nabrojeni u mjerama fiskalne konsolidacije predloženima Europskoj komisiji.

Sindikati su optužili potpredsjednicu Vlade Milanku Opačić da vas je zaposlila mimo zakona. Želite li to komentirati?

 -To se uvijek događa pri uvođenju promjena. Pitati se treba li javna uprava konzalting kao uslugu jednako je kao pitati se treba li obitelj sama peći kruh ili kupovati ga u pekarnici. Svjestan sam da ima negativnih iskustava s konzaltingom u Hrvatskoj. Kombinacija lošeg menadžera i dobrog konzultanta fantastična je formula za neuspjeh. Menadžer koji ne zna što radi često uzima konzultatna kako bi smokvinim listom maskirao nesposobnost. Kad menadžment zna što hoće i to želi provesti, nužno je poslužiti se uslugama koje nema u kući. To je ne samo učinkovitije i tehnološki naprednije nego i jeftinije.

Radite li i dalje za austrijsku vladu i na kojim projektima?

 -Projekti u Austriji operativno su na drugoj razini nego u Hrvatskoj, no sadržajno se posljednjih deset godina radi na istim stvarima. Radi se na prilagođavanju stanja javne uprave strategiji Europske unije i Planu 2020. Konkretno, hrvatski plan ujedinjenja javne nabave nije hrvatski fenomen, nego prilagodba široj strategiji. Tu su mjeru neke članice EU već jako razvile, a neke je se još nisu ni prihvatile; na istoj temi radim u Austriji, ali na drugoj operativnoj razini. Ondje se više ne bavimo organizacijskim problemima nego instrumentima procesnog menadžmenta kao što je kontroling; njime se ja bavim.

Koji su vas motivi ponukali da svoje menadžersko znanje podijelite s neprofitnim udrugama i javnim sektorom?

 -Još ranih devedesetih shvatio sam da nema nikakve razlike u vođenju organizacije orijentirane na profit i javni interes. Dugo sam radio u privatnim tvrtkama pa sam zaključio da ima razlike u misiji i strateškom cilju, ali nema je u upravljanju. U tome sam prepoznao veliku potrebu javnog sektora jer se Austrija u devedesetima suočavala s istim problemima koje Hrvatska ima danas. Javni sektor čini 40 do 60 posto hrvatskog BDP-a i u tranziciji mu treba iskustvo upravljanja iz privatno orijentiranog sektora. Moram napomenuti golemu razliku u pristupu u ta dva sektora, zbog čega je ključno znati da nema ‘copy-paste’ metoda. Metodološki, uvođenje kontrolinga posvuda je jednako, ali treba ga znati uvesti u organizaciju koja djeluje u drugačijim uvjetima i slijedi drugu misiju, a pritom ima heterogeniju strukturu odlučivanja. Taka ista vrsta savjetnika i menadžera ne može postići jednake rezultate u dvije različite okoline – specijalizacija je ključna riječ.

Što je najvažnije za uspjeh reforme javnog sektora?

 -U začetku svake poduzetničke price o uspjehu jasna su vizija i strategija. Mnogi poduzetnici uspijevaju zbog intuicije, no važnu ulogu ima i smisao za upravljanje poduzećem. Kao što poduzetnik ima viziju, tako i onaj tko upravlja javnim sustavom mora znati kamo sustav ide i gdje ga želi. Privatnik vrlo brzo spozna da dio upravljanja mora prepustiti drugomu. U tom trenu, kad postane jasno da je potrebno znanje drugih i njihova uvođenje u svoju viziju, rađa se potreba za menadžmentom. To se ponavlja u javnoj upravi, doduše u malo drugačijim uvjetima i sadržaju. Ako znate kamo idu nacionalna ekonomija i cijelo društvo, morate se prilagoditi i imati organizacijski aparat koji ne mora dijeliti vašu viziju, ali mora je znati ostvariti. Politika ima velik problem s povjerenjem prema tom aparatu.

Dakle, političari bi napokon trebali poštovati stručnjake neovisno o političkoj pozadini?

 -U svim zemljama postoje gotovo isti resursi. Ne može gospodarstvo imati dobre ljude, a javna uprava loše. Mi u Hrvatskoj čak imamo situaciju da javna uprava ima bolje mogućnosti zapošljavanja zbog trenutačne situacije na tržištu i atraktivnosti posla, što je iskrivljeno i nije pravilo u EU. Nedostaje samo menadžerski sustav upravljanja u javnim društvima, koji treba biti gotovo isti kao onaj u dioničkim društvima. To nije nikakvo pretjerivanje, nego potreba jer se strateški ciljevi političkih stranaka ni u čemu ne razlikuju. Koja stranka ne želi rast BDP-a i zaposlenosti? Ciljevi su isti, samo što se u Hrvatskoj pri promjeni političke opcije na vlasti događa i velika promjena u upravljanju strateškim ciljevima. Kad bismo imali sustav koji se zasniva na provođenju strategije, pri promjeni vlasti u upravljanju se ništa ne bi trebalo promijeniti. Nemamo takav sustav, a političari se boje i jasne ocjene, zato nemamo ni jasne strateške ciljeve. Kad imate jasan cilj, lako je ocijeniti njegovu provedbu pa se, posve ljudski, javlja strah od neuspjeha, koji osjećaju i biznismeni.

Koliko dugo traje uvođenje menadžmenta usmjerenog na ciljeve u Austriji i koliko su važne promjene koje donosi strateško budžetiranje?

 – Proces traje još od 2011. Lani su prihvaćeni svi zakoni, a ove godine počinju se primjenjivati. Orijentiranost na učinkovitost u cijelosti mijenja sustav. Konkretno, Vladin cilj više nije zaposliti petsto ljudi koji će izdavati vozačke dozvole i cilj službenika nije izdati dvjesto vozačkih dozvola na dan, nego veća sigurnost u prometu. Definirati takav učinkovit cilj mnogo je teže nego prebrojiti koliko ste rješenja izdali.

Koliko je Hrvatska daleko od primjene strateškog budžetiranja?

 -Hrvatska je od tog načina upravljanja jednako daleko koliko i većina članica EU, u kojima se smatra da je upravljanje državom balansiranje između ciljanih skupina. Politika to dijelom jest, ali treba se balansirati uz upravljanje strateškim ciljevima. Situacija u kojoj svi dobivaju jednostavno nije menadžment.

Možete li povuci paralelu između hrvatskih i austrijskih menadžera u privatnom sektoru i koje su najveće kvalitete domaćeg menadžmenta?

 -Pogledajte samo što se događa kad austrijska osiguravajuća društva i banke uđu na hrvatsko tržište: strani ulagač uvodi novu tehnologiju na tržište i nailazi na fantastičan ljudski resurs. Kad pogledate strukturu austrijskih i talijanskih holdinga, vidite da su povukli menadžere i iz tvrtki kćeri iz Hrvatske. Potencijal i znanje menadžmenta u Hrvatskoj vrlo je veliko i možda smo čak u prednosti jer smo jako obrazovani, prilagodljivi i naučeni balansirati u sustavima koji nisu savršeno organizirani. Nažalost, ljudi ne ostaju u Hrvatskoj, što govori da to nije pitanje kvalitete menadžmenta, nego sustava.

Zbog čega je ulagačka klima u Hrvatskoj na povijesno niskim granama i koliko financijska kriza utječe na takvu sliku?

 -Financijska kriza povećala je rizičnost zemlje, ali nije dominantan faktor zbog kojeg Hrvatska danas nema izravnih stranih ulaganja. Glavni je krivac neučinkovitost sustava. Znam da se ponavljam, no u posljednjih sedam godina na svim se poslovnim skupovima u Austriji može čuti samo jedna kritika na račun Hrvatske, a to je nesigurnost, ponajprije pravna i porezna. Često se postavlja i pitanje poreznih stopa. One jesu visoke,ali nisu ključne; problem je njihovo stalno mijenjanje i nepoznavanje sustava provedbe oporezivanja. Pravni je sustav pak gotovo istovjetan onomu u Austriji, zbog čega se nije jedanput dogodilo da strani ulagač iz te regije poznaje bolje hrvatsko pravo od onih koji bi ga trebali provoditi. Gotovo nema austrijskog ulagača koji nije imao neugodnosti sa sporošću hrvatskog pravosuđa. Treći je problem realno skupa radna snaga, što znači da nema jeftine proizvodnje. To se može promijeniti orijentacijom gospodarstva na druge investicijske segmente.

Smatrate li da smo zapeli tranziciji?

 -Ne, ne znači da smo zapeli u tranziciji samo zato što se na strukturnu, ekonomsku, pa i, ako hoćete, političku krizu gleda jako pesimistično. Kad promatrate iskustva promjena u drugim zemljama EU, postignuti su vrlo dobri rezultati u kratkom roku. Najbolji je primjer uvođenje fiskalne discipline. Treba spomenuti i visoku razinu ekonomske demokracije. Trend je pozitivan i naglim promjenama koje se toliko ne prepoznaju ostvareni su ciljevi za koje je nekim zemljama trebalo četrdeset godina. Mnogo se radi i na tome da rad bude cijenjen jer realna primanja i životni standard u Hrvatskoj nemaju veze jedno s drugim. Preduvjet za ulaganja jest kontroliranje sive zone i sprečavanje bijega iz sustava, tj. bijele zone.

Ne mogu svi izaći iz sustava, neki su primorani raditi na crno za osnovne potrebe.

 -Sustav mora bit transparentan i vjerodostojan. Nije problem u tome da ljudi zarađuju, to su spretnost i poduzetnički duh. Međutim, premalo se vrednuje ono od čega bi se trebalo živjeti, a od čega se živi u sivoj je zoni. Dok imate takav sustav, nema stvarne vrijednosti i sustava predviđanja vrijednosti radne snage, pa je plaća nužno zlo, a zarađuje se negdje drugdje. Mora se živjeti od onoga što se radi. Ako se u drugom poslu bolje zarađuje, onda to treba biti glavni izvor prihoda. Zato smo u pretpristupnim ugovorima imali i smanjenje subvencija koje blokiraju sve novo, što dugoročno ozdravljuje naš sustav. Ljudi se također kolektivnim ugovorima obvezuju na lojalnost, a drugima se posve ukidaju radna prava. Taj problem koči ulaganja u realnom sektoru.

 

 

Contrast je najveća konzultantska kuća u Austriji

RADILI SMO NA TRANSFORMACIJI SVIH JAVNIH PODUZEĆA

 logo_controller_institut_rgb

 

 

Kad ste osnovali konzultantsku kuću Contrast?

 -Contrast danas ima tri važne poslovne grane:

savjetovanje o strategiji i organizaciji te uvođenju i provođenju kontrolinga. Tvrtka je nastala 1991. kao ‘spin off’ s Ekonomskog sveučilišta u Beču, i to na temelju spoznaje da samo znanošću i izobrazbom menadžera ne pomažemo potpuno gospodarstvu. Od tada je praktičan oslonac gospodarstvu i javnom sektoru u izradi strategija, reorganizaciji i uvođenju kontrolinga.

 1

 

Koje ste rezultate postigli u Austriji, a čemu se nadate u Hrvatskoj?

 -Zbog posebnosti svog poslovanja Contrast je najveća konzultantska kuća u Austriji unatoč prisutnosti multinacionalki. Naš je položaj liderski i neupitan u sustavu savjetovanja javne uprave. Radili smo na transformaciji gotovo svih austrijskih javnih poduzeća, od televizije do naftnih tvrtki. Zbog toga se nadam da će isti primjer slijediti hrvatska javna poduzeća.

U Austriji se počelo primjenjivati strateško budžetiranje. Cilj više nije što više vozačkih dozvola, nego veća sigurnost u prometu. To je mnogo teže nego brojiti izdana rješenja.

 

 

Autor

Gost 


Napiši komentar

Newsletter pretplata

Autori Tagovi
  • Aleksandar Duković (4)
  • Aleksandar Nedeljković (1)
  • Aleksandar Nešić (1)
  • Aleksandar Pejčić (1)
  • Aleksandar Predić (2)
  • Aleksandar Teofilović (3)
  • Aleksandra Dutina (2)
  • Aleksandra Janković (1)
  • Aleksandra Paunić (1)
  • Aleksandra Đorđević (2)
  • Almir A. Budalica (19)
  • Ana Petonjić (1)
  • Ana Petrović (1)
  • Andreas Graf (1)
  • Andrej Beslać (1)
  • Andrej Kuku (1)
  • Andrija Pavlović (2)
  • Anja Atanasijević (1)
  • Anja Dadasović (1)
  • Biljana Dimitrijević (1)
  • Biljana Dukovic (1)
  • Biljana Masić (6)
  • Bjarte Bogsnes (1)
  • Bogdan Kravić (1)
  • Bojan Grahovac (1)
  • Bojan Pavlović (1)
  • Bojan Radoš (2)
  • Bojan Radun (1)
  • Bojan Šćepanović (302)
  • Bojana Pejčić (26)
  • Bojana Radović (1)
  • Bojana Vesić Anić (1)
  • Bojana Vesić Antić (1)
  • Branislav Lončar (3)
  • Branislav Vujović (1)
  • Branislav Zobenica (1)
  • Cmilja Tucaković (1)
  • Dalibor Pajić (1)
  • Daniela Laketic (31)
  • Danijela Medić (1)
  • Danijela Popović (1)
  • Danijela Resimić (1)
  • Danijela Tuco (1)
  • Darko Bjelić (2)
  • Darko Samardžija (1)
  • Darko Vlajkovic (27)
  • David Momčilović (1)
  • Davor Sakač (1)
  • Dejan Marković (1)
  • Dejan Đorđević (1)
  • Dejana Manić Kavgić (2)
  • Denis Trbović (3)
  • Desa Ćuk (1)
  • Dimitrije Stojanović (1)
  • Vojislav Marjanović (3)
  • Dragan Radosavljević (2)
  • Dragan Ranisavljević (1)
  • Dragan Vještica (3)
  • Dragana Gondžo (1)
  • Dragana Guzina (1)
  • Dragana Lukić (1)
  • Dragana Nerandžić (1)
  • Dragana Ovčarov (1)
  • Dragana Stojanović (2)
  • Dragana Đorđević (1)
  • Draško Marković (1)
  • Dražan Planinić (1)
  • Dušan Krejaković (1)
  • Excel genije! (151)
  • Fabrizio Renzi (1)
  • Goran Petrović (1)
  • Goran Popović (4)
  • Goran Slijepčević (1)
  • Goran Vasić (1)
  • Goran Vujasinović (1)
  • Gorana Golubovic Vuksanovic (1)
  • Goranka Radojčić (2)
  • Gordana Jankov (1)
  • Gostujuci autor (514)
  • Ilija Vujović (1)
  • Irina Zdravković (2)
  • Istok Pavlović (1)
  • Ivan Anđelković (1)
  • Ivan Bešker (1)
  • Ivan Ćirković (1)
  • Ivan Dačković (1)
  • Ivan Kostadinović (1)
  • Ivan Veselinović (3)
  • Ivan Đurić (1)
  • Ivana Dagović (1)
  • Ivana Jevtić (1)
  • Ivana Milić (1)
  • Ivana Popović (1)
  • Ivana Savović (1)
  • Ivana Višnjić (3)
  • Ivana Vlahović (1)
  • Jasenka Stekić (1)
  • Jelena Jovanović (1)
  • Jelena Lečić Mirčetić (1)
  • Jelena Radovanac (1)
  • Jelena Ristić (1)
  • Jelena Stojmenović (1)
  • Jelena Vučković (1)
  • Jovan Gligorijević (1)
  • Jovan Krstić (1)
  • Jovana Kondić (2)
  • Jovana Stanojčić (1)
  • Jovo Stokić (2)
  • Katarina Ćevriz (2)
  • Kristina Bojović (1)
  • Ksenija Karić (1)
  • Lazar Džamić (1)
  • Leo Pandžić (2)
  • Lidija Latinović (1)
  • Ljubomir Skupek (1)
  • Lucija Vesić (1)
  • Maja Mrkalj (1)
  • Maja Nikčević Rmandić (1)
  • Maja Petrović (1)
  • Maja Šobot (1)
  • Maja Verlašević (1)
  • Maja Zikic (1)
  • Mari Glavonjić (2)
  • Marija Đurović (1)
  • Marija Kostić (1)
  • Marija Rokvić (1)
  • Marija Švigir (32)
  • Marija Tatarević (3)
  • Marijana Krička (1)
  • Marina Mitić Jekić (1)
  • Mariora Andraš Tomić (1)
  • Marko Agatonović (2)
  • Marko Bekić (1)
  • Marko Devrnja (1)
  • Matjaž Fajfar (2)
  • Milan Listeš (2)
  • Milan Maglov (1)
  • Milan Manić (1)
  • Milan Marković (1)
  • Milan Milenković (1)
  • Milan Radivojevic (1)
  • Milan Simić (1)
  • Milan Zaletel (1)
  • Milan Đorđević (1)
  • Mile Mitrović (47)
  • Milena Janjić (3)
  • Milena Nikolov (1)
  • Milena Radosavljević Đorić (1)
  • Milena Rajić (1)
  • Milenko Dželetović (1)
  • Milica Altgelt (1)
  • Milica Ivic (1)
  • Milica Đorđević (1)
  • Miloš Cvetković (7)
  • Miloš Jauković (1)
  • Miloš Jeličić (2)
  • Miloš Nedeljković (1)
  • Miloš Pucarević (1)
  • Miloš Puzić (1)
  • Miloš Simić (1)
  • Miloš Vasić (1)
  • Miloš Zeković (1)
  • Miona Živkov-Ivanišević (4)
  • Mirjana Pašalić (2)
  • Jelena Jovanović (5)
  • Mladen Ranković (1)
  • Natalija Jegdić (1)
  • Natalija Mihajlović (1)
  • Natalija Pešić (2)
  • Natalija Popovic (1)
  • Nataša Kuzmanovski (1)
  • Nataša Stamenković (2)
  • Nataša Žikić Buha (1)
  • Nebojša Vlatković (1)
  • Neda Čičarević Tepić (1)
  • Neda Jovanović (1)
  • Nemanja Knežević (1)
  • Nemanja Nikolić (3)
  • Nenad Dlačić (1)
  • Nenad Kovačević (1)
  • Nenad Radunović (1)
  • Nenad Trajkovski (1)
  • Nevena Radovanović (1)
  • Nevena Vračar (1)
  • Nikola Avram (1)
  • Nikola Cvijanović (1)
  • Nikola Petreski (1)
  • Nikola Stokić (2)
  • Nikola Turkan (1)
  • Nikša Vušurović (1)
  • Olga Mirković (1)
  • Olivera Dostanić (1)
  • Olivera Krneta (1)
  • Olivera Nikodijević (1)
  • Petar Ćurčić (1)
  • Petar Popović (1)
  • Petar Živković (3)
  • Predrag Krasojevic (7)
  • Predrag Kudra (1)
  • Predrag Micić (1)
  • Predrag Petrović (5)
  • Rade Hajder (1)
  • Rade Radanović (2)
  • Rade Stojisavljević (1)
  • Radomir Petronijević (1)
  • Rajko Vasojević (1)
  • Roland Seeliger (1)
  • Sandra Rapo (1)
  • Sanja Jevđenijević (1)
  • Sanja Mrđanov (2)
  • Saša Stamenković (1)
  • Silvia Tomić (1)
  • Slavica Vučetić (1)
  • Slavica Vujičić (1)
  • Slaviša Lečić (2)
  • Slavko Vujnovic (7)
  • Slobodan Anić (2)
  • Slobodan Radoičić (1)
  • Slobodan Roksandić (1)
  • Slobodan Žepinić (1)
  • Snežana Glavonjić (1)
  • Snežana Trajkovski (1)
  • Snježana Pivaš (1)
  • Sonja Nenić Andreev (1)
  • Srdjan Grbić (1)
  • Srđan Grubić (1)
  • Srđan Pavlović (1)
  • Stefanija Georgieva (8)
  • Stevan Ćomić (1)
  • Svetlana Mirković Borčić (1)
  • Svetlana Pajić (1)
  • Svetlana Žikić (2)
  • Tamara Dragašević (1)
  • Tamara Lazić (3)
  • Tamara Matović (2)
  • Tatjana Bolpačić (22)
  • Tatjana Jovanović (1)
  • Tatjana Lukić (2)
  • Tijana Anđelić (1)
  • Tijana Drljević (1)
  • Tijana Rauš (1)
  • Tomislav Mimica (1)
  • Tomo Djekovic (1)
  • Vedran Babik (1)
  • Vedrana Božić (2)
  • Vedrana Vukša (1)
  • Velibor Ilić (1)
  • Veljko Stanojković (1)
  • Veljko Žarić (1)
  • Veroljub Zmijanac (1)
  • Vesna Stojanvić (1)
  • Violeta Kovačević (1)
  • Vladan Buha (1)
  • Vladan Matović (1)
  • Vladimir Petković (2)
  • Vladimir Popović (1)
  • Vladimir Stojković (1)
  • Yeghishe Avagyan (1)
  • Žaklina Teofilović (2)
  • Žarko Milovanović (1)
  • Žarko Savić (1)
  • Željko Ćulibrk (1)
  • Željko Vidojević (1)
  • Živka Mutlak (1)
  • Živorad Radovanović (1)
  • Zoran Blagojević (1)
  • Zoran Daljević (1)
  • Zorica Dinić (1)
  • Zorica Popović (1)
  • Đorđe Koprivica (2)
  • Đorđe Milinković (1)
  • Đorđe Živanović (1)
  • Najnoviji Broj Controlling Magazina

    Controlling magazin #12

    Tema:
    "SUPPLY CHAIN"

    Autori:
    Preko 60 autora: Actavis, Elektromreža Srbije, BASF, Uniqa osiguranje...

    Preuzmi elektronsko izdanje