EBITDA po delatnostima

EBITDA se razlikuje po delatnostima.
- Trgovina (< 10%)
- Proizvodnja (10% – 20%)
- Usluge (nekada i po 40%-50%)
EBITDA se analizira kao % od prodaje (EBITDA/Sales ili EBITDA/Prodaja).
EBITDA je skraćenica od Earnings Before Interest, Taxes, Depreciation and Amortization.
Primer:
Kompanija NELT ima sledeći Bilans uspeha za 2005 godinu (000 dinara). .
Prodaja (Sales) 11.531.796
– Nabavna vrednost prodate robe (COGS) -9.449.520
Bruto marža 2.082.276
– OPEX (Operating Expenses) -1.163.693
E.B.I.T.D.A. 918.583
EBITDA% je 8.0% od prodaje (918.583/11.531.796)
Zašto se EBITDA razlikuje po delatnostima?
Zbog sira i krompira. Ponekad me nerviraš sa tolikim pitanjima
EBITDA se razlikuje jer se pre svega razlikuje BRUTO MARŽA po delatnostima.
Primer tri klasična bilansa (trgovina, proizvodnja, usluge).
Bilans uspeha | Trgovina | Proizvodnja | Usluge |
Prodaja | 100 | 100 | 100 |
COGS | -80 | -50 | -20 |
Bruto marža | 20 | 50 | 80 |
Ovo je primer klasičnog bilansa za trgovce, proizvodnju i uslužne kompanije. Naravno, često kompanije imaju i drugačije iznose u odnosu na ove.
I, šta je pisac hteo da kaže?
Ako trgovac ima Bruto maržu od 20% (20/100) onda će on teško imati višu EBITDA od 20%, zar ne? Prosto kao pasulj.
Dakle, trgovci imaju nižu maržu pa samim tim imaju i manju EBITDA.
Proizvodnja/Usluge obično imaju višu bruto maržu, pa samim tim i višu EBITDA. Kakav zaključak!
A da li svi trgovci imaju bruto maržu do 20%?
Ne.
Bruto marža kod trgovaca je obično do 0% do 20%, ali ima i trgovaca sa 50% bruto maržom. Wauuuu… to deluje primamljivo. Pa i jeste. Lepo je biti trgovac i imati visoke bruto marže.
Kompanije koje se bave modom obično imaju visoke bruto marže – 50 do 60% (fashion, butikaši -Fashion Co, Delta Sport, Đak, N Sport…). No, ove kompanije su više izuzetak nego pravilo. A pravilo je: trgovci imaju nižu bruto maržu, obično < 20%.
A zašto proizvodnja ima višu bruto maržu (40%…)?
Zbog sira i …
Zamisli proizvodnju soka (Nectar, Fresh & Co, Fruvita..). Kada se sok proizvede, on mora da se i proda. E, da bi se prodao, moraju postojati tri veoma snažna troška:
• 1.Trošak marketinga. To je valjda svima jasno. Postoji ATL (above the line) i BTL (below the line). Pogledajte objašnjenje za ove dve vrste troška.
• 2. Trošak distribucije. Tu je kvaka. U Srbiji postoji 30.000 prodajnih mesta (hipermarketi, supermarketi, prodavnice, STR, HoReCa, benzinske pumpe…). Da bi imali robu na 30.000 mesta, treba vam dosta prodavaca (200-300). Zamislite koliko koštaju ti prodavci, njihovo gorivo, kola, oprema, kamioni, avioni…
• 3. Trošak brenda. Izgradnja brenda zahteva dosta novca.
Šta je zaključak?
Proizvođač mora da ima visoku bruto maržu (npr. 60%) da bi mogao da finansira troškove marketinga, distribucije i izgradnje brenda.
Da li trgovac može da ima visoku bruto maržu?
Naravno, samo je to (uglavnom) teško. Trgovac teško može da DIFERENCIRA robu tj. da joj da DODATU VREDNOST. Npr, ja kada kupujem šećer – meni je svejedno da li ću ga kupiti u Maxiju ili Mercatoru. Šećer je šećer; prodavnica je prodavnica; i teško da će neki trgovac da me natera da platim više baš za njegov šećer. Osim ako ne kreira poseban brend i uživanje kupovine (“šoping”).
Gde je najveća EBITDA?
- Telekomunikacija (45%)
- Farmacija (30%)
- Proizvodnja građevinskih materijala (25%)
- EPS (25%).
Gde je najmanja EBITDA?
- Trgovina bilo koje vrste.
- Veleprodaja cigara (2%)
- Veleprodaja FMCG (2%)
- Veleprodaja lekova (2-4%)
- Maloprodaja FMCG (7-8%).
Da li ima negde industrijski prosek po delatnostima?
Naravno, na ovom blogu. Ali, ako ti kažem – moraću da te ubijem…
Ovo su zvanični podaci za 2009 godinu. Have a nice day…
EBITDA 2009 % | # kompanija | Delatnost | Primer kompanije |
34,3% | 1 | FMCG (PELENE) | Drenik Nd |
34,0% | 5 | GRAĐEVINARSTVO (MATERIJAL) | Holcim |
29,6% | 2 | FMCG (PIVO) | Apa-Apatinska Pivara |
27,0% | 4 | TELEKOMUNIKACIJA | Telekom Srbija |
22,4% | 5 | FARMACIJA (PROIZVODNJA) | Hemofarm |
19,3% | 3 | KOMUNALIJE | Beogradski Vodovod |
17,7% | 1 | FMCG (SLAD) | Maltinex |
17,5% | 5 | FMCG (KONDITORI) | Jaffa |
16,9% | 1 | FMCG (SLADOLEDI) | Frikom |
16,7% | 1 | HOLDING (FMCG) | Radun Inzenjering |
16,7% | 3 | AMBALAŽA | Tetra Pak Production |
16,3% | 3 | MEDIJI | Pink International Company |
15,2% | 3 | FMCG (KAFA) | Grand Kafa |
14,3% | 2 | FMCF (DETERDŽENT) | Henkel Merima |
14,1% | 1 | FMCG (SNACKS) | Marbo Product |
13,6% | 3 | FMCG (ŠEĆER) | Fabrika Šecera Šajkaška |
12,4% | 2 | HOLDING (METAL, AGRAR) | East Point Holdings |
12,2% | 3 | FMCG (MLEKO) | Imlek |
12,1% | 4 | ENERGETIKA (STRUJA) | Eps |
12,1% | 18 | GRAĐEVINARSTVO (IZVOĐENJE) | Adoc |
11,9% | 1 | HOLDING (METAL) | Bomex Holding |
11,7% | 4 | AGRAR (PROIZVODNJA) | Gebi |
11,7% | 1 | HOLDING (GRAĐEVINARSTVO) | Dunav Grupa |
9,2% | 6 | TRGOVINA (STRUJA) | Energy Financing Team |
9,2% | 4 | ENERGETIKA (TOPLANA) | Beogradske Elektrane |
9,2% | 6 | FMCG (CSD) | Coca Cola Hbc |
9,2% | 2 | ELEKTRO INDUSTRIJA | Galeb Group |
9,1% | 2 | FMCG (ULJE) | Dijamant |
8,8% | 3 | HOLDING (AGRAR) | Mk Group |
8,6% | 1 | POSTA | Ptt Srbija |
8,3% | 4 | IT (USLUGA) | Asseco See |
7,6% | 7 | GRAĐEVINARSTVO (PUTEVI) | Nibens Korporacija |
7,5% | 11 | FMCG (TRGOVINA NA VELIKO) | Nelt Co |
7,1% | 2 | AGRAR (TRGOVINA) | Almex |
6,9% | 1 | HOLDING (AGRAR, TRGOVINA) | Delta Holding |
6,2% | 1 | HOLDING (FASHION) | Zekstra Grupa |
6,0% | 2 | FASHION | Fashion Co |
5,6% | 8 | FMCG (MESO) | Im Matijević |
4,7% | 5 | ENERGETIKA (GAS) | Euro Gas |
4,6% | 17 | METALSKA INDUSTRIJA | Alfa Plam |
4,3% | 10 | FARMACIJA (VELEPRODAJA) | Velefarm |
4,1% | 10 | TRANSPORT | Milšped |
3,1% | 14 | ENERGETIKA (NAFTA) | Eko Serbia |
3,0% | 7 | IT (TRGOVAC) | Comtrade Group Bv |
2,1% | 1 | FMCG (HLEB) | Fidelinka |
2,0% | 2 | NAMEŠTAJ | Forma Ideale |
0,8% | 4 | TRGOVINA (ELEKTRONIKA) | Tehnomanija |
0,2% | 10 | FMCG (TRGOVINA NA MALO) | Mercator-S |
-0,3% | 6 | FMCG (CIGARE) | Duvanska Industrija Vranje |
-6,4% | 12 | AUTOMOBILI | Auto Cacak |
Autor
Bojan Šćepanović
MCB Menadžment Centar Beograd
063 7004 518
14 Komentara
[…] Menadžeri i gazde seku vene za njom (pogledaj EBITDA po delatnostima) […]
Pozdrav,
moram da vas pohvalim na nacinu objasnjenja ekon. problematike, uz primere svako moze skontati.. Iskoristio bih priliku da vas pitam, video sam APR kada radi scoring firme ima prosecne racio pokazatelje u grani (delatnosti), da li mozete da me upitite gde to mogu naci?
Prosečne racio brojeve možeš kupiti kod APR-a, tj. Centra za Bonitet.
Koliki je EBITDA u proizvodnji djubriva u zemljama slicnim Srbiji (koje zavise od ruskog gasa)?
Iskreno – nemam pojma
Mislim da sam pročitao da u ceni koštanja đubriva gas čini 50-60%. Ukratko, proizvodna cena dosta zavisi od cene gasa.
Takođe, s obzirom da je cena gasa dobrim delom “politička” odluka, onda su verovatno i varijacije u EBITDA visoke. Npr, mislim da Ukrajina ima nisku cenu gasa, dok mi se čini da je naša cena gasa relativno visoka. Kako kažu braća Rusi – “poljitika, poljitika…”
odlican post, izvanredan… samo, odakle ovi podaci na kraju za kompanije… npr, Telekom bio 41%, n znam koje su ove otale 3 koje u toliko oborile prosek…
Hvala, hvala…
Mislim da su Pošta Srbije i VIP pokvarili prosek u telekomunikacijama u ovom spisku za 2009:)
Kada emg obrađuje podatke, teško je uvek razvrstati kompaniju u odgovarajuću kompaniju.
Npr, Telekom Srbija (MT+FT) je do jedne mere konkurent Telenoru (MT) odnosno VIP (MT).
Isto tako, Telenor i VIP imaju različitu životnu fazu (VIP je tek prošle godine imao prvi pozitivan EBITDA u 3-em kvartalu) pa je onda i to teško uporediti.
Pa, ako idemo dalje… svi mobilni operateri snažno razvijaju data prenos (internet), što onda stavlja i SBB kao konkurenta…
Pa…
No, dobro si me podsetio. Ovo je izveštaj za 2009, preko vikenda ću napisati još bolji pregled za 2010
Odakle su ove informacije o EBITDA? Jel postoje negde zvanicne informacije?
Izvor podataka: emg.rs (Ekonom:East, top 300 kompanija).
Trenutno je kompanija u štrajku
pa ne možeš pristupiti sajtu.
Prejadno je objasnjen tekst o izgradnji brenda. Zahteva mnogo novca, zbog cega, sta su benefiti…
Branislave,
da li možeš da nam pomogneš i napišeš kvalitetniji tekst?
Jutro,
moram malo da se umešam u statistiku za farmaceutsku industriju.Zakonom su propisane marže u farmaciji,što proizvođačima,što veletrgovinama,što maloprodajama,odnosno apotekama,a ono što izdvaja celu priču su proizvodi koji nisu “lekovi”,kao na pr.multivitaminski preparati,koje kakve “mazalice”,to se u žargonu zove ručna prodaja,i od toga u suštini svi u lance farmacije i žive.
Gordana,
u pravu si da OTC ima visoke marže.
I nisi u pravu
OTC je manji segment poslovanja (20%); najviše para se zarađuje iz humanih lekova na recept.
Naime, zakonom je propisana marža u VP/MP za lekove, ali farmaceuti to “vešto” izbegavaju. Izbegavanje se zove “bonifikacija” odnosno u “običnim” delatnostima se to zove “rabat, popust, diskont, dodatna marža…”
Kada pričam sa farmaceutima, oni ponavljaju kao papagaji “bonifikacija nije marža, nama je VP/MP marža Zakonom propisana”. A ja ponavljam “ako nešto izgleda kao magarac, ako se ponaša kao magarac, ako liči na magarca… pa čak i da se ne zove magarac – to jeste MAGARAC” :). Dakle, preko bonifikacije farmaecuti “izbegavaju” Zakon i daju više marže. Ako želiš dalje… pogledaj konta 579/679 u Bilansu uspeha bilo koje farma kompanije.
Ukratko, EBITDA u farmaciji je 25-35% i ona NE dolazi iz OTC, već iz redovnih humanih lekova. To je dobro za farmaceute da zarađuju dosta novca – i treba da ostane tako. Nemojte da se stidite što zarađujete novac, i treba da zarađujete novac
Pozdrav, evo u neko doba da prokomentarišem jer smisleno ima prostora iako nisam finansijsko menadžerske branše. Dakle tekst lepo počinje izlaganjem da je EBITDA -Earnings before Interest Taxes Depreciation Amortization – dakle prinos pre interesa(kamata) taksi(poreza), depresijacije(promene vrednosti usled valutnog kursa) i amortizacije(proizvodnih obrtnih sredstava), pitanje zašto se onda EBITDA indeks ovde ne računa kao udeo u bruto marži pre nego odnos u prodajnoj ceni koja sadrži sve pomenute faktore ispred kojih bi trebalo da je principijalno uračunata EBITDA ? Posetiću vaš sajt ponovo, pozdrav