Krava muzara (Cash Flow analiza)

Cash is the king!
Kada je došla SEKA-Svetska Ekonomska Kriza kompanije su počele panično da viču:
- Keš, treba nam keš. Hoću Cash Flow izveštaj.
Inače, da li pored SEKE znaš i za još dva dodatna izraza – DEKA i SEKS ? Oba izraza su veoma ozbiljni ekonomski termini, a posebno SEKS. Zamisli da te šef pita: “Šta ti misliš o SEKS-u?” a ti odgovoriš “Pa, ništa. Ja ništa ne znam o SEKS-u…”. Pa, još ako si simpatična cica-maca u dvadesetim godinama a ne znaš ove skraćenice…
Ako te zanima šta znači DEKA i SEKS, slobodno pogađaj u komentarima
Finansijski direktori su se našli pomalo u čudu jer im do tada top menadžment nije tako revnosno tražio Cash Flow izveštaj. Ukoliko je trebalo para, uvek je tu bio negde bankar iza ugla koji je davao pare. A i bankari su su bili malo opušteni. Kompanije su rasle, i rasle i rasle… I krava muzara je davala dovoljno para.
E, sad odjednom počeše i bankari da traže Cash Flow izveštaj, pa počeše da spominju Free Cash Flow, CFO-Cash Flow from Operations… Apsolutno romantično!
Hajde da vidimo kako se pravi Cash Flow izveštaj i kako se radi Cash Flow analiza.
Kompanije prave četiri vrste izveštaja:
- 1. Bilans Uspeha (Income statement, Profit and Loss)
- 2. Bilans Stanja (Balance Sheet)
- 3. Izveštaj o novčanim tokovima (Cash Flow)
- 4. Izveštaj o promenama na kapitalu (Changes in Equity)
U Srbiji postoji nekoliko izraza koji se koriste za Cash Flow izveštaj:
- Izveštaj o novčanim tokovima
- Tokovi novca
- Novčani tokovi
- Bilans novčanih tokova
- Priliv i odliv para
Pored ova četiri izveštaja postoje i Napomene uz finansijske izveštaje. Svi ovi finansijski izveštaji pomažu menadžerima, bankarima, investitorima… da urade analizu finansijskih izveštaja i da donesu odluku o kompaniji. Ova četiri izveštaja se zovu Završni račun kompanije. Završni račun se predaje na kraju godine (28 februar). Postoje još neki dodatni papiri (Statistika, Aneksi…) ali to ne treba da te mnogo zanima u životu. Osim, ako nisi zaludan pa odeš u računovođe… Onda možeš da zaboraviš na zimski godišnji odmor… Veruj mi, govorim iz ličnog 10-godišnjeg iskustva.
Dobre kompanije prave i mesečne izveštaje. Kada se rade mesečni izveštaji, kompanije obično prave Bilans uspeha (Income statement, Profit and Loss). Retko koja kompanija pravi (i analizira) Bilans stanja a još ređe Cash Flow (Izveštaj o novčanim tokovima).
A zašto kompanije ne prave Bilans stanja i Cash Flow na mesečnom nivou?
Pa, zaista ne znam. Valjda im niko nije tražio, možda ne znaju, možda misle da nije važno, možda imaju problem sa SEKS-om… By the way, da li si naučio šta je SEKS?
Odluke koje menadžment donosi na osnovu ovih izveštaja tiču se:
- Likvidnosti
- Profitabilnosti
- Zaduženosti
Cash Flow izveštaj govori o likvidnosti. Likvidnost je sposobnost kompanije da plati kratkoročne obaveze. Ukratko, to znači – da li ćemo moći da platimo svoje dospele račune (materijal, struja, voda, telefoni, zakup, marketing…).
Ovo je primer Bilansa Uspeha (Income Statement) za 2005 godinu:
Prodaja | Sales | 11.531.796 |
Nabavna vrednost robe | COGS-Cost Of Goods Sold | -9.417.784 |
Bruto marža | Gross margin | 2.114.012 |
Operativni troškovi | OPEX-Operating Expenses | -1.163.693 |
E.B.I.T.D.A | Earnings Before Interest, Taxes, Depreciation and Amortization | 950.319 |
Amortizacija | Depreciation and Amortization | -56.469 |
Operativni profit | Operating profit | 893.850 |
Kamata | Interest | -106.030 |
Porez na dobit | Taxes | -21.548 |
Profit | Profit | 766.272 |
Pogledajmo sada i primer Bilans Stanja (Balance Sheet)za 2005 i 2004 godinu.
2.005 | 2.004 | 2.005 | 2.004 | ||
Keš | 440.497 | 202.170 | Dobavljači | 681.619 | 200.735 |
Kupci | 697.406 | 496.053 | Kratkoročni krediti | 384.106 | 50.000 |
Zalihe (roba) | 717.652 | 530.940 | Ostala kratkoročna pasiva | 76.875 | 21.403 |
Ostala kratkoročna aktiva | 128.827 | 48.503 | Dugoročni krediti | 0 | 0 |
OBAVEZE | 1.142.600 | 272.138 | |||
Osnovna sredstva | 318.338 | 270.604 | |||
Kupljeni udeli u drugim kompanijama | 991.246 | 108.962 | KAPITAL | 2.151.366 | 1.385.094 |
AKTIVA | 3.293.966 | 1.657.232 | PASIVA | 3.293.966 | 1.657.232 |
Ovo su pojednostavljeni bilansi da bi shvatio suštinu. Mogu da ti napravim i kompletne bilanse kako izgledaju kada se preda završni račun, ali veruj mi – ne bi voleo da ih vidiš.
Kada govorimo o Cash Flow izveštaju, mi želimo da odgovorimo na dva pitanja:
- Odakle su došle pare (priliv para +)
- I za šta su pare upotrebljene (odliv para -)
Takođe, zanima nas i zašto se novac povećao sa 202.170 sa 440.497 u toku 2005 godine. Mada, ovo poslednje (povećanje novca) i nije toliko važno; mnogo je važnije odakle nam pare i za šta smo ih koristili.
Cash Flow izveštaj se može napraviti na tri načina:
- 1. Direktnom metodom
- 2. Indirektnom metodom
- 3. Menadžerskom metodom
U ovom primeru napravljen je Cash Flow izveštaj uz pomoć 3. Menadžerske metode.
EBITDA | 950.319 |
Kamata | -106.030 |
Porez | -21.548 |
promena: NOS (Neto obrtna sredstva) | 92.819 |
promena: Ostala kratkoročna aktiva | -80.324 |
promena: Ostala kratkoročna pasiva | 55.472 |
CFO-Cash Flow from Operations (1) | 890.708 |
Kupovina osnovnih sredstava (CAPEX) | -104.203 |
Kupovina udela u drugim kompanijama | -882.284 |
CFI-Cash Flow from Investment (2) | -986.487 |
FCF – Free Cash Flow | -95.779 |
Promena: Kratkoročni krediti | 334.106 |
CFF-Cash Flow from Finance (3) | 334.106 |
NCF-Net Cash Flow (1) + (2) + (3) | 238.327 |
Početno stanje keša (31.12.2004) | 202.170 |
Krajnje stanje keša (31.12.2005) | 440.497 |
NCF-Net Cash Flow (razlika) | 238.327 |
Uhh…. ovo sam još (možda?) shvatio. No, šta nam sada govori Cash Flow izveštaj (Cash flow analiza)?
- Kompanija je napravila 890.708 iz normalnog, operativnog poslovanja. Taj deo se zove Cash Flow from Operations ili skraćeno CFO.
- CFO je 7,7% od prodaje, što je odličan iznos. Ovaj procenat zavisi od delatnosti, ali hajde da kažemo da je 5% do 10% dobar iznos. Postoje neke kompanije koje cepaju i do 40% (telekomunikacije, npr Telekom Srbija, Telenor…). To su keš ubice… i sigurno bi voleo da radiš u takvim kompanijama.
- Kompanija je investirala 986.487 (CFI-Cash Flow from Investments) i to najviše u kupovinu akcija druge kompanije. Kompanija je skoro sve sama finansirala tj. kupila je akcije druge kompanije iz tekućeg poslovanja (bez mnogo zaduživanja).
- Ukratko, ovo znači sledeće – glavni Baja (predsednik kompanije, izvršni direktor, generalni direktor…) kaže “Hej, voleo bih da kupimo jednu kompaniju. Baš mi se nešto svidela”. Finansijski direktor odgovara “Pa, Bajo, može… ali ćemo morati da sakupljamo pare čitava 3 dana”. Baja odgovara “Ok, hajde to završavaj za 2 dana, žurim kod Pate…”
Ukratko, ova kompanija je izuzetno likvidna i ima sjajan Cash Flow potencijal. Postoji i nekoliko Cash Flow racio brojeva koje možemo upotrebiti za analizu, no o tome na drugom postu.
Ovo je bio kratak Cash Flow primer i kratka Cash Flow analiza.
Primeri upotrebe Cash Flow izveštaja:
-
Analiza likvidnosti kompanije. Cash Flow racio brojevi se upotrebljavaju za Analizu finansijskog položaja kompanije.
-
Procena kreditne sposobnosti klijenta. Kod procene kreditne sposobnosti koristi se Cash Flow projekcija. Cash flow projekcija podrazumeva projektovanje Cash Flow izveštaja za nekoliko godina.
-
Procena vrednosti kompanije. Kod procenjivanja vrednosti kompanije često se koriste Cash Flow multiplikatori (na primer P/CFO, P/FCF…). Najbolji način za vrednovanje kompanije je diskontovanje budućih novčanih priliva i odliva, odnosno analiza budućeg Cash Flowa kompanije i svođenje na sadašnju vrednost.
- Discounted Cash Flow Analiza. U Srbiji se često zove i Ekonomska opravdanost investicije ili CAPEX analiza. Discounted Cash Flow Analiza je važan deo Business Case Analize.
Kod Discounted Cash Flow Analiza koristi se: NPV (Net Present Value) IRR (Internal Rate of Return) DPP (Discounted Payback Period) PI (Profitibality Index) ROI (Return On Investment).
Kada sledeći put izađeš u grad i startuješ devojku, moraš obavezno da znaš i Cash Flow analizu. Ne dao Bog da ne znaš šta je CFO, CFI… a devojke posebno pali FCF.
Sve u svemu, džaba ti stan u Monaku i Ferrari ako ne znaš da uradiš Cash Flow izveštaj. Nikada nećeš biti Baja…
Reference:
Autor
Bojan Šćepanović
MCB Menadžment Centar Beograd
063 7004 518
46 Komentara
Bojane, moram da ti se zahvalim! Tvoje postove su toliko reader-friendly i vracaju me na ta lepa vremena kad sam bila na faks..
i najbitnije, ja sam na faksu sve ovo ucila na Engleski, pa ne mogu da kazem da sve to znam i na Srpski ili na Makedonski.. Ali zato u tvoje postove imam i to i to!
Hvala Najlepse!!
Kako neki kažu: “Nije svejedno” kako objašnjavaš
Tako je!
Bojane, najvise se koristi direkt.metoda
Pa, i ne slažem se.
Direktna se preporučuje, no 90% INTERNO koristi INDIREKTNU. Ona je lakša za rad.
Sa druge strane, zakonodavac u Srbiji je PROPISAO samo jednu metodu – direktnu
Imala sam nekog profesora na Pravnom fakultetu iz finansija, koji je devojke “puštao” bez gotovo ikakvog ili mnogo malog znanja o osnovama finansija. Nikada mi finansije nisu bile “jaka strana”.
Posle prvog treninga iz osnova finansija, rekla sam da ću svake godine budem “ponavljač” na tom treningu.
Hvala ti, evo sad Posta da me podseti, dodatno informiše.
Uvek nekako sama malo “uništim” svoj Cash Flow. Up, odoh na pripremu za jedan trening u maloprodaji za poznati Italijanski brend na ” lice mesta” u prodavnicu. Ponela sam nešto cash-a (kartica) da mi se nađe…
Bojane,
ti znas koliko sam ja talenotvana za finansije, al ipak moracu da te pitam da mi dodatno objasniš pojedine skraćenice i dalje ih ne razmem. Pogodi koje sve?
SEKS ?
Mozda: DEKA: Domaca Ekonomska KrizA, a SEKS: Svetska Ekonomska Kriza-Second wave
?
DEKA je “pogođena”, ostaje SEKS?
Jel moze neka pomoc? Bar DA/NE pitalice
? Npr: “Da li SEK u SEKSu uopste ima veze sa Svetskom Ekonomskom Krizom za pocetak ?
SEKS je… Svetska Ekonomska Kriza u Srbiji…
Bojane, tekst ti je simpa – mali ali preko potreban doprinos sprskoj privredi i likvidnosti… Samo jos da ga procitaju srpski menadzeri – pa gde bi im bio kraj!
Kakva je razlika između EBITDA i EBITA?
EBITDA, EBITA, EBIT, EBT, EAT, NOPAT… Sve su svemu, gomila skraćenica.
Kada si dokon, dodaješ ili oduzimaš po jedno slovo i dobijaš nove skraćenice.
Razlika je u slovu “D” odnosno Amortizacija Materijalnih Sredstava
EBITDA – Earnings before interest, taxes, depreciation and amortization (dobit prije kamata, oporezivanja, deprecijacije i amortizacije)
EBITA – Earnings before interest, taxes and amortization (dobit prije kamata, oporezivanja i amortizacije)
Ako ćemo gledati samo akronim navedenog razlika je u slovu D koji označava deprecijaciju, a deprecijacija (engl. depreciation, njem. Geldentwertung, Geldverschlechterung) je obezvređenje novca koje se očituje u padu kupovne moći novca na domaćem tržištu ili u padu vrijednosti neke valute na deviznom tržištu izraženom preko tečaja u drugoj valuti.
To je min minimuma …
треба проверити:)
Ćao Bojane,
Nisam znao da si ovoliko tražen i voljen od ženske populacije 😉 !
Malo se edukujem preko tvog sajta da bih jeftinije prošao :-). Šalim se naravno. Hoću reći daleko smo da bih mogao pohadjati časove ili pitati za savet. Definitivno ću morati da ti se obratim,pa me očekuj ovih dana.
Pozdrav Pedja
Komšija, komšija…
Eh, a kada bi posetiteljke Bloga znale kako izleda moj prvi komšija Peđa (visok, vaterpolista, zgodan, lep, pametan, ima svoju firmu…)
Mada, kao što reče jedna moja simpa prijateljica – “oženjen, dakle mrtav :))”. A ako dodamo da Peđa ima i 4-oro dece…
Hvala Bojane za ovaj post.
Ja nisam po profesii ekonomista, niti se razumem od finasije.
Ja sam u veliki problem, zato sto se pojavila kod mene zelja da se sto vise bavim sa ekenomiju, prodajne vestine, finansije, marketing…..zvuci ludo ali to je moja realnost, nazalost.
Dali si cuo za ovu izreku…”veruj ali ipak proveruj”…to zapravo ja radim samoj sebi.Citam Vase postove i proveravam dali sam sigurna da zelim da ucim ovu problematiku.
Olivera, hvala za lepe reči.
Bilo koja oblast zahteva dosta vremena i energije da se savlada. Dakle, budi uporna…
Vrlo zanimljivo i korisno je što su nazivi pojednih pozicija dati na engleskom, olakšava dosta izučavanje oblasti ( tražiti objašnjenje za termine na srpskom je ponekad vrlo zamorno ) .
Inače, ovo je moj prvi pregled ove grupe i generalno sve pohvale- sa informacijama koje sam videla ovde shvatam koliko je moje znanje i mogu da ga nadogradim ako sam nešto propustila.
Kako se izracunava promena NOS tj kako dodjemo do iznosa 92819
(Kupci+Zalihe-Dobavljači) za 2005 minus
(Kupci+Zalihe-Dobavljači) za 2004
U cilju izrade Cash Flowa potrebno je izvrsiti raspored troskova , kako bi se utvrdili odlivi iz poslovne delatnosti, investicione i finansijske.
Zatim , u okviru poslovne delatnosti po grupama troskova koji se odnose na projekte, za osoblje, za odrzavanje, poreze idr.
Isto se odnosi na investicionu i finansijsku delatnost.
Cash flow je neohodan kako bi menadzment donosio ispravne odluke, kako bi mogao planirati izmirenje svih obaveza na vreme, te ukoliko nedostaju sredstva da moze na vreme reagovati, ili ukoliko ima viska sredstava da ista moze investirati.
Cash flow koji preduzeca koriste:
1.Poslovna delatnost
-priliv novc.sred. od poslovne delatnosti
-odliv novc.sred.od poslovne delatnosti
-troskovi po projektima,troskovi osoblja, odrzavanja kancelarija,usluge veze, reklame, poreza,odrzavanje tehnike, putni troskovi, usluge banaka),
Investiciona delatnost:
-priliv novc.sred.od investic. delat.,
-odliv novc. sred.od invest.delat.
-sticanje delova ucesca, paket akcija,
-kamata,
Finansijska delatnost
Priliv(dobijanje kredita, pozajmica,depozit),
Odliv(isplata kredita, pozajmica, dividende),
Priliv i odliv navedenih delatnosti +novcana sredstva na pocetku perioda daje ukupan promet sredstava i novcana sredstva na kraju perioda.
Preduzeca planiraju nedeljni cash flow, mesecni , kvartalni i godisnji i visegodisnji, a potom prate ostvarenje u cilju preduzimanja mera, dok tokom nedelje rade plan dnevnih placanja, kao i ostvarenje.
Najbolje je ostvariti pozitivnu razliku cash flowa od poslovne delatnosti.
Za navedeno je neohodno imati kadrove, kao i program koji olaksava izradu cash flowa( vrsi se razvrstavanje i sifriranje svih postojecih indirektnih troskova).
Pozdrav R.Babic
Lepi moji, sve je to meni konfuzno, nikad ne znaš na čemu si…
Da li je neko napravio neki sistem, “programčić”, podsetnik, neke “puškice”… da se tačno zna: npr. priliv i odliv novca iz poslovne delatnosti vidiš na kontima tim i tim (ili još bolje, ako imaš ranije bilanse, na AOP brojevima tim i tim itd.) I tako za sve pozicije koje se traže u CF analizi. To je prava stvar.
Ja sam se npr. dugo mučio sa tzv. “prebojem potraživanja” dok nisam napravio praktičan programčić u Excelu. Samo pratim algoritam i nema šanse da pogrešim. Ako nekom treba, poslaću mu drage volje. Mislim, možda je neko napravio “podsetnik” i za Cash Flow analizu. Bojan to sigurno ima, “čupa” iz bilansa sve podatke i dobije SF analizu za tren oka. Meni to stvarno treba za posao, ako neko ima… ili može da pomogne. Samo da ne fakturiše
Bojane, molim za pomoć:
Kako da dođem do kompletnog finansijskiog izveštaja za 2005. te firme koja je uzeta za primer u postu “Krava muzara (Cash Flow analiza)”? Na internetu nema tako starih FI-ja ni za jednu firmu. Kud baš za 2005., ne znam šta sam juče ručao a ne šta sam radio 2005.
Možeš da kupiš podatke u APR
APR daje besplatno podatke za poslednje 3 godine, a sve ostalo se mora kupiti.
OK, hvala. Nema džabe ni kod…
Da li može EBITDA da bude u minusu a ipak da firma iskaže Dobit?
Moja firma je u stečaju pa se više ničemu ne čudim: u novčanim tokovima su kod poslovnih aktivnosti prilivi veći od odliva a kod aktivnosti finansiranja obrnuto. Firma u Bilansu uspeha iskazala Dobit a EBITDA negativna (!?)
Šta se gleda za određivanje EBITDA-e, Bilans uspeha ili novčani tok-poslovne aktivnosti?
Da, može.
Onda ima pozitivne (+) finansijske prihode ili neoperativne stavke (prodaja imovine i slično).
Za EBITDA se koristi Bilans uspeha.
Hvala Bojane, svaka čast…

Dalje ću pokušati sve sam da dešifrujem a svoju “analizu” ću nazvati “… po MCB metodologiji” :-).
Zaslužili ste. Još da su srećnija vremena pa da se i vidimo na nekom seminaru, gde bi nam bio kraj
Baš si mi ulepšao vikend…
Извините што се и ја мешам, али шта је са дугорочним кредитима, да ли се и они узимају у обзир код израде Кеш флоу извештаја?
Поред тога, зашто се некад узима 2005. па пореди са 2004. а некад 2004. пореди са 2005.? Зар није универзалан принцип: текућа година се пореди са претходном?
Dugoročni krediti – DA. Oni spadaju u Finansijski Cash Flow.
Poređenje godina: nisma baš razumeo ?
Поређење година, да. Очигледно је да се раде промене НОС-а, краткорочне активе и пасиве, Капекса, удела у другим компанијама, промене краткорочних и дугорочних кредита. Претпостављам да се промене утврђују тако што поредите текућу са претходном годином јер како другачије уочити промене? Али, ту се мало шара: једно време се упоређује текућа са претходном па онда мало претходна са текућом. То ми није баш јасно како и зашто.
Komentar oko promena:
AKTIVA
ako zalihe/kupci rastu, keš pada.
ako osnovna sredstva rastu, keš pada.
ako zalihe/kupci padaju, keš raste.
ako osnovna sredstva rastu, keš raste.
PASIVA
ako dobavljači rastu, keš raste
ako krediti rastu, keš raste.
ako dobavljači padaju, keš pada.
ako krediti padaju, keš pada.
Bojane, može li sad jedno pravo šmekersko pitanje: gde je najbezbolnije uštimavanje CF izveštaja? Da se ne lažemo, mora biti malo “peglanja” izveštaja jer je nemoguće dobiti da je neto novčani tok (NCF) jednak razlici stanja keša na kraju prethodne i na kraju tekuće godine.

Pokušaću da dam i odgovor: uštimavanje je najbezbolnije na amortizaciji jer je to jedini trošak “za koji ne treba da se piše virman nego ti knjigovođa dođe i lupi cifru od sto”
Ako grešim, ućutkaj me… argumentima
(ko te terao da praviš ovaj blog :-))
Cash Flow ne može da se štima. Keš je “keš” i tačka.
Amortizacija nema veze sa Cash flow izveštajem.
I, čini mi se, na dugoročnim potraživanjima. Ispravite me ako griješim.
Ја имам још једно питање и нећу више…
НЕЛТ је искључиво трговинска компанија. Зато само “Набавна вредност продате робе” утиче на Бруто маржу а “Трошкови материјала” су симболични и у Бојановом примеру од утицаја тек на “Оперативне трошкове”. Е, шта би било да је у питању нека претежно производна компанија или нека пола-пола компанија: пола купује а пола дорађује и продаје?
Моје питање је: да ли ћемо погрешити ако за обрачун Бруто марже тј. од Продаје увек одмах одузмемо и “Наб.вр. пр. робе” и “Трошкове материјала” па колики су да су или ипак морамо да се одлучимо за само један и то онај већи трошак?
Да скратим: Може оба? Када ?
Draganče,
pogrešićeš
Bruto marža (Gross margina) je kod trgovca jednostavna – Prodaja minus Nabavna vrednost.
Kod proizvodnje (ili usluge) imaš nešto što se zove Contribution 1, a ona je jednaka Prodaja minus Varijabilni troškovi. Ne postoji način da vidiš iz EKSTERNIH izveštaja šta je varijabilno, a šta nije. Kod trgovaca je Contribution 1 jednaka Gross margini. Za proizvodnju / usluge moraš imati interne izveštaje (contolling).
Хвала Бојане, сад ми је лакше (шмрц, шмрц…)
Поздрав, било је право задовољство радити са тобом. Пуно среће и успеха у даљем животу и раду – заслужио си! Прави си лаф, нек иде живот.
Znaci nije mi dobro od SEKA, DEKA i SEKSA
poz
kako ste dobili kod stavke kupovina osnovnih sredstava (CAPEX) -104.203?
osnovna sredstva 2005 – osnovna sredstva 2004 + amortizacija!?
Hvala na tekstu. Uvek aktuelno pitanje, objašnjeno na duhovit način.
Samo da se snađem sa skraćenicama CFO, CFA, CFI…často se koriste sa potpuno drugačiji način